Od 1. srpnja na svaku pošiljku iz trećih zemalja plaća se carina

Što ukidanje de minimis oslobođenja i nova carina od 3 eura po stavci robe znače za eCommerce djelatnost

Naručiti majicu s Temua za 4 eura bez carine, do sada je bila svakodnevica europskih potrošača. Samo u 2024. u Europsku uniju ušlo je 4,6 milijardi malih pošiljaka iz trećih zemalja, od čega većina bez ikakve carinske pristojbe zahvaljujući tzv. de minimis pragu od 150 eura. Od 1. srpnja 2026. to se mijenja.

Vijeće EU-a usvojilo je u veljači 2026. uredbu kojom se ukida oslobođenje od carine za pošiljke do 150 eura i uvodi privremena fiksna carina od 3 eura po stavci robe. Riječ je o najvećoj promjeni europskih carinskih pravila za eCommerce u posljednjih dvadesetak godina.

Što se konkretno mijenja?

Do sada su robe uvezene u EU s deklariranom vrijednošću nižom od 150 eura bile oslobođene od carine. PDV se već plaćao od srpnja 2021. putem IOSS sustava (Import One-Stop Shop), ali sama carina nije se naplaćivala. Taj prag, uveden još 2009. godine, bio je namijenjen smanjenju administrativnog tereta za carinska tijela kod malih osobnih pošiljaka. U međuvremenu, eCommerce je eksplodirao i taj prag je postao rupa u sustavu.

Od 1. srpnja 2026. de minimis oslobođenje prestaje postojati. Svaka komercijalna pošiljka iz treće zemlje, neovisno o vrijednosti, podliježe carini. Kao prijelazno rješenje do uspostave punog carinskog sustava (očekivanog oko 2028.), uvodi se fiksna carina od 3 eura.

Kako funkcionira carina od 3 eura?

Carina od 3 eura ne naplaćuje se po pošiljci, već po stavci robe prema njezinom tarifnom podbroju. To je ključna razlika koju je važno razumjeti.

Primjer koji navodi Vijeće EU-a: Pošiljka sadrži jednu bluzu od svile i dvije bluze od vune. Budući da spadaju pod različite tarifne podbrojeve, paket sadrži dva različita artikla pa se plaća carina u iznosu od 6 eura. Naručite li više komada iste vrste robe u jednom paketu, carina iznosi 3 eura.

Mjera se primjenjuje na robu koju prodaju prodavatelji izvan EU-a registrirani u sustavu IOSS, što pokriva oko 93% ukupnog eCommerce uvoza u EU. Carina od 3 eura je odvojena od PDV-a, koji se i dalje obračunava putem IOSS-a.

Zašto se ovo događa upravo sada?

Europska komisija je reformu carinskog sustava predložila još 2023. godine, a potpuno ukidanje de minimis praga bilo je izvorno planirano za 2028. godinu, zajedno s pokretanjem novog EU Carinskog podatkovnog središta (Customs Data Hub). Međutim, pritisak država članica, osobito Francuske i Nizozemske, koje su najavile vlastite nacionalne pristojbe, ubrzao je proces.

Dodatni poticaj došao je iz SAD-a, koji je u kolovozu 2025. ukinuo vlastiti de minimis prag od 800 dolara. Kad najveće uvozno gospodarstvo svijeta ukine oslobođenje, pritisak na EU da učini isto postaje neizdrživ. Vijeće EU-a postiglo je politički dogovor u studenom 2025., a uredbu o fiksnoj carini od 3 eura formalno je usvojilo 11. veljače 2026. Paralelno s time, Vijeće i Europski parlament 26. ožujka 2026. postigli su dogovor o široj carinskoj reformi koja uključuje i uspostavu novog Carinskog podatkovnog središta. Ovo više nije prijedlog, već usvojeni zakon.

Što to znači za domaće online trgovce?

Za hrvatske webshopove, koji prodaju robu proizvedenu ili skladištenu unutar EU-a, ova promjena je dobra vijest. De minimis prag godinama je davao cjenovnu prednost prodavateljima iz trećih zemalja, prije svega kineskim platformama kao što su Temu, Shein i AliExpress jer su njihovi proizvodi ulazili u EU bez carine, dok su domaći trgovci plaćali pune uvozne pristojbe na sirovine i gotovu robu. Ukidanje tog praga uklanja dio te neravnoteže.

Za hrvatske webshopove koji sami uvoze robu iz trećih zemalja (primjerice iz Kine ili Turske) za daljnju prodaju, nova pravila donose operativnu promjenu: pošiljke male vrijednosti više neće prolaziti bez carine. To znači da će trebati pažljivije kalkulirati troškove uvoza, provjeriti točnost carinskih tarifnih oznaka (HS kodova) i razmotriti model nabave. Više manjih pošiljaka može biti skuplje od jedne veće.

Što to znači za potrošače?

Za potrošače koji kupuju izravno s platformi izvan EU-a, cijena će porasti. Uz PDV koji se već plaća od 2021., od 1. srpnja 2026. dolazi i carina od 3 eura po stavci, a u studenome 2026. predviđeno je uvođenje i posebne naknade za carinsko posredovanje (tzv. handling fee) čiji iznos još nije konačno utvrđen. Još je u zakonodavnom postupku.

Za narudžbu od nekoliko jeftinijih artikala različitih kategorija, ukupni dodatni troškovi mogu postati osjetni. Hoće li to značajno smanjiti obujam prekogranične kupnje ili će se troškovi jednostavno prebaciti na potrošača, ostaje za vidjeti.

Privremena mjera do 2028.

Carina od 3 eura je izričito prijelazno rješenje. Primjenjivat će se od 1. srpnja 2026. do uspostave EU Carinskog podatkovnog središta, očekivanog sredinom 2028. godine. Nakon toga, fiksnu carinu zamijenit će redovne carinske stope. Svaki proizvod će se carinski razvrstavati i oporezivati prema svojoj stvarnoj tarifnoj stopi, baš kao što se to danas radi za robu iznad 150 eura. To znači da će za neke proizvode stvarna carina od 2028. biti viša od 3 eura, a za neke niža.

Za online trgovce: Na što se pripremiti?

Ako uvozite robu male vrijednosti iz trećih zemalja za daljnju prodaju, provjerite točnost carinskih tarifnih oznaka na svim proizvodima. Pod novim pravilima, netočan HS kod znači ili višak carine ili rizik od kazne. Razmotrite ima li smisla prijelaz s modela više manjih pošiljaka na konsolidirani uvoz većih količina, jer se time smanjuje carinski trošak po jedinici. Ako koristite IOSS, osigurajte da registracija bude ažurna i usklađena s novim pravilima.

Ako prodajete robu proizvedenu ili skladištenu unutar EU-a, ova promjena ide vama u prilog. Iskoristite je komunikacijski. Kupnja od domaćeg trgovca sada ima dodatan argument: nema skrivenih troškova, nema carinskog čekanja, nema iznenađenja pri dostavi.

Reforma stupa na snagu 1. srpnja 2026. Detalji su usvojeni, rokovi teku. Za online trgovce, pravi trenutak za prilagodbu je sada.

Autor:

Dijana Kladar, dijana@ecommerce.hr

Pretežno se bavi komunikacijskim i digitalnim tehnologijama te pružanjem pravne potpore i savjetovanjem domaćih i inozemnih kompanija u svim aspektima njihova poslovanja. Fokusirana je na trgovačko pravo, upravljanje trgovačkim društvima, eCommerce poslovanje i radno pravo.

Loading

O Autoru

Dijana Kladar
Dijana Kladar je diplomirana pravnica koja se bavi pretežno građanskim, trgovačkim i radnim pravom. Aktivno se bavi pravima potrošača posljednjih 10 godina. Odvjetnica je aktivna u praćenju pravne problematike elektroničke trgovine, te pruža konzultantske usluge i pravnu podršku u implementaciji pravnog sadržaja koji mora imati svaki web shop u RH. Sudjeluje kao stručni član radnih skupina za izradu Zakona o zaštiti potrošača i donošenju drugih podzakonskih akata na području zaštite potrošača. Sudionik je mnogih okruglih stolova, stručnih skupova, radnih tijela koja kreiraju zakonodavnu politiku zaštite prava potrošača, piše stručne članke o zakonskim aktualnostima i problemima iz prakse. Odvjetnica ima bogato iskustvo u postupcima inspekcijskog nadzora, zastupanja pred sudovima, te poznavanja sudske prakse Suda Europske unije čija praksa vezuje i sudove u Republici Hrvatskoj. Odvjetnica se u svome radu bavi i intelektualnim vlasništvom, posebno autorskim pravima.

Želiš povećati povjerenje na svom webshopu? Postani član!

Punopravno članstvo uključuje besplatnu Safe Shop certifikaciju i sustav za prikupljanje recenzija.
>