fbpx

Konferencija Money Motion okupila je 2000 posjetitelja iz 600 kompanija

Autor: Marcel Majsan 23.03.2024.

Na Zagrebačkom Velesajmu je održana najveća fintech konferencija u regiji koja je u dva dana okupila preko 2000 posjetitelja iz 600 kompanija.

PRVI DAN KONFERENCIJE

Najposjećenija točka dana bio je okršaj između Andriusa Bičeike, člana uprave Revoluta, i Hrvoja Ćosića, osnivača i izvršnog direktora Aircasha. Posjetitelji su tijekom cjelodnevnog programa na dvije pozornice čuli gotovo 50 stručnjaka iz različitih sfera FinTech industrije, direktora vodećih financijskih i regulatornih institucija, investitora, manjih i većih poduzetnika, znanstvenika i konzultanata te se održalo i Startup Pitch natjecanje između 15 obećavajućih timova čije ćemo pobjednike saznati krajem drugog dana konferencije.

– Prije dvije godine imali smo ideju da svi bankari, kripto zaljubljenici i svi u financijskom ekosustavu dođu i zajedno se druže, razmjene ideje i pričaju o aktualnim temama iz industrije. Lani smo uspjeli i pokrenuli Money Motion, a ove godine je sve dvostruko veće nego lani. Hvala što vjerujete u nas – poručili su Nikola Škorić i Luka Sučić, suosnivači konferencije, na službenom otvorenju.

Senzacija dana bilo je sučeljavanje Aircasha i Revoluta koje je dupkom napunilo veliku dvoranu, a u nekim trenucima je bilo izrazito napeto. Od toga što su se nazivali braćom po stasu do žestokih upadanja jedno drugom u riječ, zabavljalo je sve u publici. Iako se u mnogim trenucima činilo kao da će se pretvoriti u stvarni ‘fight’ – Bičeika je na početku provocirao kako prije ove konferencije nije ni čuo za Aircash, dok je Ćosić dodao kako Revolutu zapravo nije stalo do svojih korisnika nego investitora; složili su se da, barem za sad, nisu stvarna konkurencija.

– Nama je Hrvatska apsolutni prioritet, ipak je ovo tržište s kojeg smo krenuli. Želimo služiti potrebama svakog našeg korisnika. Ako žele platiti parking, račune, cestarinu, putovanje, što god, mi smo tu da im to i ponudimo. Poslujemo danas u čak 27 zemalja i slušamo potrebe svojih korisnika na svakom od tih tržišta. Mi smo kompanija koja postoji za svoje korisnike, ne za tamo neku Kambodžu – poručio je Ćosić.

Spominjanjem azijske zemlje, referirao se na Revolutovu ambiciju da postane globalno najrelevantniji uslužitelj, umjesto da se fokusira na korisnika i njegove potrebe, na što je Bičeika jednostavno poručio da jednom kad postignu globalni doseg kojemu teže i krenu s lokaliziranjem, da će naprosto kopirati sve korake koje je Aircash već poduzeo pa da će se onda natjecati za stvarno.

Iako su startali kao kompanije na vrlo sličnim premisama, Revolut je danas globalna kompanija i banka koju podupiru brojne kapitalne investicije, dok Aircash nema takve težnje i naprosto želi ostati svakodnevnom aplikacijom koja će taj dio izvršavati vrhunski i nastaviti taj princip širiti i na druga tržišta.

Važna je tema dana bilo pitanje budućnosti plaćanja u Europi. Marianne Bregenzer, direktorica Nexija za Švicarsku kaže da su kod njih prepoznali dva glavna smjera razvoja digitalnih plaćanja koja utječu na cijeli ekosustav. S jedne strane, to je mobilno plaćanje, gdje je Twint postao novi standard u tom području. Drugi trend je instant payment, jer cijeli proces plaćanja čini efikasnijim i nudi više mogućnosti korisnicima, kaže Bregenzer.

Damir Čaušević, suosnivač i direktor grupe Monri Payments naglašava da je već duže vrijeme jasno da je budućnost plaćanja digitalna te da o tome ni nije nužno dalje raspravljati. Ono što je ključno, kaže, je transformacija tržišta kojoj svjedočimo već zadnjih par godina, a ona se zasniva na tome da ono više nije tržište koje diktira ponuda, već potražnja samih korisnika i drugih sudionika tržišta.

Dejan Donev, voditelj digitala u Erste banci kaže da je razlog tome što je cijela industrija pokretana jednostavnošću korištenja usluge plaćanja.

– Keks Pay ima želju postati velik poput Twinta. Uvijek je situacija takva da korisnik bira kako će plaćati jednostavnije. Možete čak imati i niže cijene i bolji ekosustav, ali ako korisnik ne koristi vaše rješenje, ne možete uspjeti – kaže Donev.

Cosmin Cosma, izvršni direktor Finqwarea i predsjednik Rumunjskog udruženja fintecha kaže da kod njih 80 posto tržišta već sada podržava instant plaćanje. U takvim uvjetima, nastavlja, postaju važni podaci. Ako ste nešto platili prije 10 sekundi želite odmah da sve strane imaju i podatke o tome. To je put prema otvorenom bankarstvu i u konačnici otvorenim financijama.

Aleksandra Babić, direktorica za B2B i produkt marketing za Europu u Mastercardu kaže da je ključ u praćenju potreba korisnika. Navodi da Mastercard zato nudi alternativu plastičnim karticama u kombinaciji s digitalnim kanalima, otvara proizvode koji su povezani s kriptom i NFT-evima. Prije tjedan dana pokrenuli smo, govori, s MetaMuskom blockchain kartice, a s League of Legends smo u Češkoj pokrenuli i gaming kartice. Navodi da krajem svibnja u Belgiji otvaraju novi centar za kibernetičku sigurnost, područje u koje su dosad uložili više od 7 milijardi dolara. Riječ je o centru na kojem rade u koordinaciji s mnogo partnera iz IT i financijske industrije.

Draženko Kopljar, član uprave i COO PBZ-a kaže da banke prate potrebe korisnika, a to rade i kroz primjenu umjetne inteligencije.

– ChatGPT je dobar, jer zbog njega tek sad pričamo o umjetnoj inteligenciji. Mi u PBZ-u je koristimo već 15 godina, još od projekta gdje smo je upotrijebili za optimizaciju cash managementa – kaže Kopljar. Navodi da je AI pomogao i tako što sad za tehnologiju imaju veći budžet. Na generativnoj umjetnoj inteligenciji sada imamo niz primjena i interno i eksterno, ali joj ne bi dao da vodi transakcije, dodaje Kopljar.

Nenad Crnčec, osnivač Architecha kaže da nije siguran želi li da umjetna inteligencija izvršava njegove transakcije, ali da može pomoći u automatizaciji niza procesa. Ključan dio za korisničko iskustvo banaka bit će rad na hiper-personalizaciji.

– Tu trebamo odgovoriti na izazove kvalitete podataka i pristupa podacima. Mislim da je put u strateškom razgovoru o primjeni AI-ja u organizaciji kroz fokus na korisnika – kaže Crnčec.

Darko Marjanović, suosnivač i generalni direktor Things Solvera, člana grupe ASEE, kaže da već sad postoje neki AI modeli koji se koriste u poslovanju, ali da je za očekivati da će neke industrije u njihovoj primjeni biti strožije regulirane. Mnogo toga zasad još nije potpuno jasno, pojašnjava, jer kako nam pokazuju sva istraživanja umjetna inteligencija je danas u fazi hajpa, ali će se to razbistriti u narednom razdoblju.

Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina kaže da je uz umjetnu inteligenciju jedno od ključnih pitanja o kojima će se pričati u narednom razdoblju i odnos između privatnog i javnog novca kako idemo prema uvođenju digitalnog eura. To je posebno izraženo danas u primjeni i korištenju stablecoina, poput Tethera (USDT) i Circlea (USDC), koji su regulirani i koriste se vrlo intenzivno, komentira s Nadiem Sissounom iz Mento Labsa.

– Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali stablecoinima se radi tri puta više transakcija. Stablecoinima se koriste više od Bitcoina, a u Hrvatskoj njima možete plaćati sve od robe u Konzumu na dalje – zaključuje Škorić.

Nastavno na raspravu koju su dan ranije započeli u Hrvatskoj narodnoj banci o ulozi centraliziranih digitalnih valuta, Linardo Martinčević, savjetnik i fintech koordinator pri HNB-u, zajedno s Geoffreyjem Goodellom, predavačem na University College London, Miki Kuusinen, savjetnikom centralne finske banke, Anikóm Szombati iz centralne mađarske banke te Petrom Križan, izvršnom direktoricom The Blockhouse Technology, složili su se da će daljnje korake diktirati potrebe i želje korisnika. Ljudi žele otići u krevet sigurni da će ih ujutro dočekati ista vrijednost novca, jedan je od zaključaka.

Po pitanju DORA regulative kao vodeće teme bankarskog svijeta, zaključak je jedinstven – tko tek sad kreće u pripremu, već je zakasnio, a stručnjaka za kibernetičku i IT sigurnost evidentno nedostaje. Jasna Fumagalli, članica uprave Nexija odgovorna za rizik, započela je diskusiju time što je pitala publiku je li itko pročitao DORA dokument i znaju li koliko stranica sadrži. Odgovori su varirali od 300 do 2 milijuna. Radi se o dokumentu koji ima više od 900 stranica i kao regulacija primijenit će se na svaku od 22 tisuće financijskih i povezanih institucija u Europi čim stupi na snagu početkom sljedeće godine, pojašnjava Slaven Smojver iz HNB-a.

Anamarija Stančić, članica uprave HANFA-e, smatra kako će upravo manjim kompanijama opseg posla koji DORA podrazumijeva za prilagodbu procesa biti najveći izazov te da je u svakom slučaju bolje krenuti s prilagodbom ključnih točaka poslovanja.

Ratko Drča, direktor u Deloitteu, pojašnjava kako se radi o prilici koju će kompanije dobiti jednom u životu da shvate važnost otpornosti i sigurnosti infrastrukture i da ona iz pitanja postane standard poslovanja.

U poslijepodnevnim satima 15 startupa natjecalo se u pitchevima pred žirijem od šest stručnjaka – Cosmin Ochisor iz GapMinder Venture Partners, Stanislav Sirakov iz LAUNCHub Ventures, Mike Sigal iz Sigal Ventures, Damir Čaušević iz Monrija, Cedric Maloux iz StartupYard akceleratora, i Alexandra Balkova iz Startup Wise Guysa. Pobjednike ćemo doznati pred samim zatvaranjem konferencije.

DRUGI DAN KONFERENCIJE

Punom dvoranom započeo je i drugi dan konferencije Money Motion 2024 koja je okupila više od 90 govornika i 2000 posjetitelja. Među njima je bilo i onih koji su svoju kartu kupili tek u petak samo da bi se pojavili na vodećoj FinTech konferenciji na kontinentu. U petak se na pozornicama izmijenilo više od 50 stručnjaka, a na zatvaranju programa proglašeni su pobjednici MoMo Startup Pitch natjecanja i dobitnici 10.000 eura.

Program je otvorio razgovor s guvernerom Hrvatske nacionalne banke, Borisom Vujčićem koji je izjavio kako je Hrvatska postigla dva važna uspjeha od ulaska u eurozonu. Da je kompanijama pao trošak poslovanja, jer su im troškovi transakcija pali te da je Hrvatska, kao članica eurozone, zadržala niže kamatne stope od EU članica koje nisu dio eurozone. Ističe kako se građani u Hrvatskoj zadužuju čak jeftinije nego u Njemačkoj.

Osvrnuo se i na to da su banke imale rekordnu profitabilnost. Razlog tome vidi u tome što se ulaskom u eurozonu smanjila stopa rezervi u bankama s 9 na jedan posto što je oslobodilo veliku likvidnost.

Guverner HNB-a uvjeren je da je pitanje početka testiranja digitalnog eura samo pitanje vremena. Navodi da je osnovni smisao digitalnog eura taj što u fizičkom svijetu imamo gotovinu kao javni novac, ali da takav ekvivalent baš i nemamo u digitalnom svijetu.

– Digitalni euro nam treba i zbog strateških razloga na razini EU-a – kaže Vujčić te dodaje da će se na tom putu mnogo raditi na kibernetičkoj sigurnosti jer je porast napada na banke i u Hrvatskoj i u ostatku eurozone. No, ističe, bez većih posljedica.

Péter Csányi, zamjenik glavnog direktora i Chief Digital Officer OTP Grupe kaže da nije zabrinut za novine u regulativi koje donosi EU Zakon o umjetnoj inteligenciji, jer se ne čini da zasad utječe na inovativnost. Ističe da je OTP grupa u Mađarskoj uložila 20 milijuna eura u vlastiti GPT model kako bi sama stvorila ekspertizu u području te tehnologije.

– Za nas to nije velika investicija, jer godišnje ulažemo u tehnologiju 500 milijuna eura. Međutim, svjesni smo da korisnici više ne trebaju tradicionalne bankarske proizvode već one koji će riješiti njihove probleme, a umjetna inteligencija može pomoći s tim inovacijama – kaže Csányi.

Pojašnjava da je zato za banku ključno da sama nauči kako koristiti tu tehnologiju i za što ona može poslužiti, a ne je samo slijepo kupiti na tržištu.

– Mi smo da bi to ostvarili ušli u suradnju s jednom tvrtkom iz Silicijske doline kroz koju smo dobili pristup do 250 stručnjaka sa Stanforda, a najvažnije, rezultat tog projekta je veliki interes za umjetnu inteligenciju unutar grupe i za pet do šest godina očekujem da će to izmijeniti bankarstvo – kaže Csányi.

Da je suradnja FinTecha i banaka ključna za nova rješenja i napredak, slaže se i Balázs Békeffy, predsjednik uprave OTP banke u Hrvatskoj. Banke imaju veličinu i profitabilnost dok FinTech kompanije donose nove ideje. Iz tog su razloga, kaže napravili fond koji investira u te ideje. Na sličnom tragu i Christoph Schoefboeck, izvršni direktor Erste banke u Hrvatskoj, potvrđuje kako su oni odgovor na te izazove pronašli interno. To ne znači da ne surađuju s partnerima, poput PhotoPaya, već da su razvili vlastita rješenja.

– George danas ima 10 milijuna korisnika, a onda smo došli i na ideju da napravimo interni fintech. Danas Keks pay ima 400.000 korisnika – kaže Schoefboeck. Navodi da u Hrvatskoj imaju veliku mrežu poslovnica, ali da je unatoč uspjehu u digitalnom poslovanju, planiraju zadržati. Rade ono što je dobro i što zanima korisnike, a to je izbor.

No da je i taj izbor izazov sam po sebi, napominje Irina Bručić, izvršna direktorica i predsjednica uprave Nexija za Hrvatsku i Sloveniju, i da je pritome vrlo slojevit. Ponekad se pitamo da li možda novim generacijama nudimo i previše mogućnosti, kaže Bručić, ali to radimo jer je to trend koji ukazuje da je baš to budućnost prema kojoj se krećemo. Međutim, Mario Žižek, izvršni direktor Addiko banke u Hrvatskoj, podsjeća da osnovni poslovi banaka – zajmovi, depoziti i transakcije – nisu nestali, ali se rade na mnogo više načina.

– Imamo mnogo varijacija, poput crowdfunding, i zato je važno kombinirati tehnologije, korisnička očekivanja i potrebe, ali treba znati i da korisnici neće uvijek upotrijebiti vaš proizvod onako kako ste si zamislili – kaže Žižek.

Među novijim FinTech rješenjima na tržištu ističe se embedded osiguranje, za koje Sanel Volarić, predsjednik uprave Groupama osiguranja kaže da njihova kompanija ima u sebi od početka jer je na tim principima i nastala. Tako da tradicionalna osiguranja ne smatraju svojom konkurencijom. Veliku priliku u embedded osiguranju vidi Nina Zobel, Chief Solutions Officer tvrtke Companjon, i to pogotovo u bankarstvu i telekomunikacijama jer pružaju prostor za povećanje prihoda i zadržavanje korisnika. Kao jedan od primjera navodi putno osiguranje koje telekom može ponuditi korisniku čim registrira da je prešao nacionalnu granicu, a to će uvijek znati.

Tu je priliku iskoristio A1 Hrvatska, a Iva Babić, voditeljica product marketing i poslovnog razvoja, kaže da se ponuda embedded osiguranja pokazala kao dobar smjer, ali da je ključ ne u tom proizvodu već u načinu na koji ga se predstavi kupcu. To čini razliku među konkurentima. Dodaje da iako moraju promišljati odnose na dugi rok, djelovati moraju brzo na kratki rok. Za uvođenje usluge putnog osiguranja trebalo nam je pet mjeseci od ideje do implementacije, kaže Babić, jer dok je ono što radimo maraton, zbog fokusa korisnika, nužno je da to provodimo kao da trčimo sprint.

Napadači nisu jedini koji imaju koristi od umjetne inteligencije, a banke ih interno koriste i za poboljšanje kibernetičke zaštite, poručuje Vlatko Čanev, Cyber Security Technical Lead u NLB DigIT-u. Dodaje da su banke zainteresirane koristiti umjetnu inteligenciju i šire, posebno chatbotove, ali da pri tome moraju biti posebno oprezni zbog regulative. Da je regulativa nešto na što se žale menadžeri u financijskim institucijama, kako na lokalnoj tako i na EU razini, tvrdi Viktor Olujić, član uprave ASEE Hrvatska i Monri Paymentsa. To je problem za velike banke pa se valja zapitati kako neki startup uopće može sve to pokriti, ako je regulativa problem čak i velikim institucijama kao što su banke, kaže Olujić.

Ključ uspjeha svih inovacija u industriji, stručni su ljudi novih generacija koji će nastaviti i unaprijediti postojeća rješenja, složili su se stručnjaci na panelu o ulozi institucija visokog obrazovanja. Mi se trudimo iskazati interdisciplinarni pristup kako bi kombinirali podatkovnu znanost, analitiku i znanja iz industrije, kaže Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, dok usvajamo trendove ujedno moramo biti svjesni strogih pravila provođenja kurikuluma.

U interdisciplinarnom pristupu kao ključu uspjeha za pripremu nove generacije, slaže se Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra te kaže da ipak treba biti svjestan da financijska industrija danas mladima nije toliko atraktivna kao FinTech tvrtke. Riječ je o industriji koja je jako regulirana, spora i mladi u takvim institucijama ne mogu donositi važne odluke pa im se FinTechi čine atraktivnijima, ali akademija može pomoći da se kroz suradnju s nama, na rješavanju zadataka iz prakse, studentima ukaže kako je raditi u industriji te drugi, da im se pomogne da postanu venture scientisti, kaže Balković te dodaje da Algebra surađuje na tri projekta gdje koriste generativnu umjetnu inteligenciju s FinTech tvrtkama.

Pred samim zatvaranjem na glavnoj pozornici okupili su svi predstavnici 15 startupa koji su sudjelovali u natjecanju. Nagrada Talk the Walk od ukupno 45.000 eura vrijednosti usluga Infobipa otišla je startupima Trustee Plus, POK i CxReports. MoMo Startup Pitch Competition nagrada osigurana je u suradnji s agencijom HAMAG BICRO u ukupnoj novčanoj vrijednosti od 10.000 eura. Najboljim startupom proglašen je ukrajinski Spendbase koji svojim rješenjem kompanijama može uštedjeti do 70 posto mjesečnih troškova, a doma odlaze s čekom na 5.000 eura. Na drugom mjestu je 3.000 eura osvojio Devengo, španjolski startup koji revolucionalizira B2B plaćanje, a na trećem s 2.000 eura našli su se DDD Invoices iz Slovenije koji već danas nude rješenje za standardizaciju e-računa koje će kroz par godina biti obvezno diljem EU.

Ulaznice za Money Motion 2025 već su u prodaji. Svoju Super Blind Bird ulaznicu za 99 eura potražite na službenoj stranici konferencije ili platformi Entrio.

O Autoru

Marcel Majsan
• President of eCommerce Hrvatska Association • eCommerce Consultant

Želiš vidjeti vlastitu web trgovinu na popisu? Postani član!

Sve je u povjerenju! Pridruži se Udruzi i pokažite kupcima da ste pouzdani web trgovac. Punopravno članstvo uključuje besplatnu Trusted Shop certifikaciju.
>
Ocjena www.ecommerce.hr na Trustprofile recenzija je 10.0/10 temeljena na 9 recenzije.

Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje online iskustvo. Pristankom prihvaćate korištenje kolačića u skladu s našom politikom privatnosti.

Close Popup
Privacy Settings saved!
Postavke privatnosti

Kada posjetite bilo koju web stranicu, ona može pohraniti ili dohvatiti informacije na vašem pregledniku, uglavnom u obliku kolačića. Ovdje možete upravljati postavkama svojih preferencija za kolačića.

Ovi su kolačići neophodni za funkcioniranje web stranice i ne mogu se isključiti u našim sustavima.

Tehnički kolačići
Za korištenje ove web stranice koristimo sljedeće tehnički potrebne kolačiće
  • wordpress_test_cookie
  • wordpress_logged_in_
  • wordpress_sec

Odbijam sve usluge
Spremi
Priihvaćam sve usluge