AI briše stare modele poslovanja

Nikola Budiša iz LM Komunikacija govori o AI transformaciji, budućnosti agencija i tome zašto će brzina prilagodbe postati ključ opstanka na tržištu

Od regionalnog voditelja prodaje u Lidlu do osnivača i direktora agencije koju vodi više od 11 godina, Nikola Budiša svoj profesionalni put opisuje kao kontinuiranu prilagodbu tržištu, tehnologiji i novim načinima rada. Ono što je počelo kao hobi s vremenom je preraslo u ozbiljan biznis, a danas smatra da će upravo brzina prilagodbe umjetnoj inteligenciji odrediti tko će opstati na tržištu, a tko nestati.

U ranijim razgovorima isticali ste važnost prilagodbe agencijskog modela i tržišnih promjena. Kako danas izgledaju LM Komunikacije u odnosu na prije tri godine? Što se najviše promijenilo u načinu rada s klijentima?

U samoj suradnji s klijentima zapravo se nije puno toga promijenilo, ali su se svakako promijenile njihove potrebe i, posljedično, naši “deliverablesi”. Isporuka izgleda drugačije, dok su odnos i suradnja ostali jednaki. LM Komunikacije su nekada poslovale u klasičnom agencijskom modelu, no prije dvije godine pokrenuli smo ozbiljnu optimizaciju. Danas više ne zapošljavamo isključivo stručnjake za pojedine niše, već operatore, ljude koji upravljaju AI agentima i time klijentima pružaju sasvim novo iskustvo.

Najbolje se to vidi na primjeru: nekada bi klijent javio problem, zadatak bi se delegirao kroz tim i rješavao danima, ponekad i tjedan-dva. Danas klijent definira problem, a naša ga ekipa rješava gotovo odmah. Mogu reći da smo transformaciju dobro prošli i trenutačno radimo izuzetno produktivno, toliko da svaka radna pozicija danas opravdava šest do sedam puta veći trošak od plaće, dok je industrijski standard tri puta.

Prije nekoliko godina naglašavali ste rastuću važnost videa u komunikaciji s publikom. Kako danas gledate na ulogu video sadržaja u kontekstu novih tehnologija i promjena u konzumaciji sadržaja?

Video i danas smatram najvažnijim alatom za komunikaciju, samo su se okolnosti oko njega bitno promijenile. Društvene mreže traže kvantitetu, produkcija se svela na izvrsne kamere u mobitelima, a agencije više ne ostvaruju profit kakav su imale prije. Tržište je zasićeno i klasičan agencijski video jednostavno više nije isplativ krajnjem naručitelju.

Računica je prilično jednostavna. Agencija mora naplatiti dovoljno da pokrije svoj rad, ali u tom trenutku klijentu to više nema smisla zato što mu jedan video neće donijeti toliki povrat da bi opravdao kontinuiranu produkciju. Zato je danas puno isplativije da klijenti to rade sami ili u suradnji s freelancerima.

Danas se nalazimo u fazi snažne implementacije umjetne inteligencije u poslovanju. Kako je taj val utjecao na vaše poslovanje, odnosno jeste li AI doživjeli kao disruptivnu prijetnju ili kao priliku za skaliranje i optimizaciju usluga?

Definitivno za skaliranje. No za kvalitetnu transformaciju najvažnije je ono što je istovremeno i najbolnije, a to je napustiti strukturu koju si gradio godinama. Tu su emocije: teško se rastati od ljudi koji su ti dugi niz godina bili partneri i suradnici, a u novom modelu jednostavno više nisu potrebni. AI mijenja samu strukturu poslovanja i nije moguće zadržati isti broj ljudi, održati par AI edukacija i to nazvati transformacijom. Prava transformacija mijenja procese i način na koji tvrtka funkcionira.

Možete li konkretno opisati koje ste AI alate i automatizacije implementirali u vlastitom poslovanju ili kod klijenata? Gdje vidite najveće uštede ili povećanje efikasnosti: u produkciji sadržaja, customer supportu ili nekom trećem segmentu?

Prvo i osnovno, korištenje AI agenata kao što je Claude Code. Ključno je da vlasnik sam krene u istraživanje i osobno se uvjeri u mogućnosti koje AI danas pruža. Claude Code je u biti kao zaposlenik koji radi 24 sata dnevno: čita mailove, prati radne procese, predlaže odgovore, analizira, delegira, dakle radi sve što možete zamisliti. To je korak broj jedan.

Korak broj dva je smanjenje broja aplikacija u svakodnevnom radu. Ozbiljne kompanije danas svode poslovanje na jednu operativnu platformu iz koje se sve dalje odvija. Umjesto desetak različitih alata, imate jedan operativni sustav koji upravlja svim procesima i povezuje vanjske aplikacije. Upravo kroz takve sustave treba automatizirati poslovanje, a onda na to nadograditi AI koji u pozadini analizira, predviđa i predlaže akcije. Danas jedna osoba može voditi sustav za koji je nekad trebalo četvero ili petero ljudi.

Sve više se govori o chatbotovima i AI agentima kao novom sloju digitalne komunikacije. Kako vi gledate na njihov razvoj te gdje danas stvarno donose vrijednost, a gdje su još uvijek više “buzzword” nego konkretno rješenje?

AI botovi trenutačno stvaraju više hypea nego konkretne vrijednosti, barem u obliku u kakvom ih danas vidimo. Njihova najveća prednost je što mogu poslužiti kao brza filtracija, no sve ovisi o profilu webshopa i tipu kupaca. Shopovima s jednom linijom proizvoda bot zapravo nije potreban jer više smeta nego što koristi. Kod shopova s velikom paletom proizvoda, primjerice onih s preko 10.000 artikala, bot može odlično funkcionirati kao brza tražilica s edukativnim karakterom: usporediti proizvode, odgovoriti je li bolje ovo ili ono, klasična trgovačka korespondencija u digitalnom formatu.

No u praksi se često događa nešto neobično: imamo cijeli shop, a sve guramo u jedan mali prozor, jer se kompletna interakcija odvija u botu, dok ostatak ekrana zapravo ne služi ničemu. Pomalo je paradoksalno da kompletna interakcija završava u jednom malom prozoru; to je kao kada bi kupac ušao u dućan i odmah otišao na blagajnu tražiti da mu trgovac odgovori na sva pitanja. Treba vidjeti kako će se ovaj model uklopiti nakon nekog vremena.

Ipak, mislim da će presudno biti tko će imati dobro posloženu optimizaciju za AI. U budućnosti će se do željenog proizvoda dolaziti najbrže preko LLM-ova; kroz jedan prompt pronaći ćeš što tražiš, a sve ostalo postaje sporedno. Primjerice: “Trebam najjeftiniju Bosch klimu, taj i taj model.” Posve je nebitno iz kojeg dućana stiže. Na sličnom principu već funkcioniraju portali poput Jeftinije.hr, samo što je napisati jedan prompt još jednostavnije. Čeka nas zanimljivo vrijeme.

S obzirom na ubrzanu automatizaciju, kako vidite budućnost komunikacijskih i marketinških agencija? Hoće li AI smanjiti potrebu za klasičnim agencijskim uslugama ili otvoriti prostor za potpuno nove modele suradnje?

Jednostavno mislim da agencije kakve danas poznajemo više neće postojati. Dva ili tri agent operatora već danas mogu zamijeniti cijele timove i agencije od nekoliko desetaka ljudi, a velik dio usluga koje agencije pružaju polako postaje sporadičan. I ne radi se samo o agencijama jer i drugi poslovni subjekti moraju ući u ozbiljnu transformaciju i promijeniti strukturu poslovanja. Postojeći model lagano odumire; pitanje je samo tko će i koliko dugo izdržati na inerciji već dogovorenih i ugovorenih poslova.

Situacija se mijenja drastično i tu nema pravila, bila agencija od 50 ili od pet ljudi, priča je ista. Ako se ne prilagodiš na vrijeme, samo je pitanje trenutka kada će kola krenuti nizbrdo, a tada je već kasno.

Aktivno surađujete s udrugom eCommerce Hrvatska pa možete li pojasniti na kojim ste projektima radili i koja ste konkretna rješenja, posebno u segmentu AI-ja i automatizacije, implementirali u sustav rada Udruge?

Radimo na kompletnom operativnom sustavu kroz koji će se iz jedne aplikacije moći upravljati svim procesima na svim razinama, uz pomoć automatizacije i AI asistenta. Vodstvo udruge na taj će način jednostavno voditi sve procese, imati punu kontrolu i pristup informacijama u realnom vremenu, dok će članovi dobiti vlastiti member portal na kojem će moći pratiti konkurenciju i koristiti niz drugih korisnih funkcionalnosti. Doista zanimljiv projekt.

Ako biste danas morali savjetovati eCommerce tvrtke u Hrvatskoj, što je jedna stvar koju bi trebale odmah implementirati kada je riječ o AI-ju, a što još uvijek mogu ignorirati bez većeg rizika?

Ono što bih svakako savjetovao jest da krenu graditi vlastiti sustav trgovine, takav kojim mogu jednostavno i samostalno upravljati. Neka kreiraju vlastite MD datoteke, odnosno strukturirane baze znanja koje služe kao temelj cijelog sustava. Kada jednom posložite tehničke temelje, svim procesima u shopu možete upravljati iz jednog mjesta. Zamislite da jedan operator vodi cijeli shop, dok je za isti posao danas potreban cijeli tim: ljudi za oglašavanje, kreativu, unos i ažuriranje proizvoda, i sve ostalo što takav posao nosi.