Investicijski zamah, regulatorni pritisci i nova paradigma dostave

Od infrastrukture i automatizacije do EU regulative i cross-border strategija, logistika se nameće kao strateški diferencijator eCommerce sektora

Godina 2025. potvrdila je da logistika u Hrvatskoj i Europi ulazi u fazu zrelosti u kojoj rast volumena više nije jedina metrika uspjeha. Ključni operateri – DHL Express, GLS, Hrvatska pošta i Wolt – 2025. su obilježili snažnim investicijama u infrastrukturu, automatizaciju i alternativne modele dostave, ali i pripremama za nove regulatorne okvire poput EU Akta o dostavi i ukidanja de minimis izuzeća.

Istodobno, rast paketskog tržišta, transformacija potrošačkih navika i pritisak na operativne troškove redefiniraju način na koji se promatra logistika: od operativne podrške postaje strateški alat konkurentnosti. U takvom okruženju diferencijacija se gradi kroz tehnološku transformaciju, Out-of-Home mreže, precizno upravljanje kapacitetima te razvoj cross-border modela koji logistički trošak pretvaraju u investiciju u rast.

DHL i GLS u snažnom investicijskom zamahu

Snježana Poljanek, Sales and Marketing Manager u tvrtki DHL Express, 2025. opisuje kao godinu stabilnog rasta koji prati oporavak europskog gospodarstva, ali naglašava kako fokus nije bio isključivo na prihodima. Ostvareni rezultati, koji potvrđuju premium tržišnu poziciju kompanije, temelje se prije svega na operativnoj izvrsnosti. Upravo zato najveća ulaganja nisu bila usmjerena samo u povećanje kapaciteta, već u podizanje standarda cjelokupne operacije. Središnje mjesto u tom investicijskom ciklusu zauzima novi logistički centar Zagreb Gateway u poslovnoj zoni Meridian 16. Taj terminal predstavlja operativno srce kompanije u Hrvatskoj i omogućuje najbrže procesiranje međunarodnih pošiljaka. Uz infrastrukturne projekte, značajan kapital usmjeren je u digitalizaciju i automatizaciju procesa, kao i u razvoj zaposlenika, što je, prema Poljanek, ključno za održavanje razine kvalitete. U tom kontekstu infrastruktura, tehnologija i ljudski resursi čine integrirani sustav, a ne odvojene investicijske stavke.

S druge strane, Dominik Pintar, Division Sales Manager u tvrtki GLS, poslovanje u 2025. ocjenjuje stabilnim, uz rast koji korelira s razvojem eCommerce sektora u Hrvatskoj. No naglasak je, kako ističe, bio na dugoročnim ulaganjima usmjerenima na krajnjeg korisnika, odnosno na povećanje dostupnosti i praktičnosti dostave. Najveći investicijski ciklus GLS je usmjerio u širenje mreže paketomata, čime se strateški pozicionira u segmentu Out-of-Home dostave. Već u prvom kvartalu 2026. kompanija planira dosegnuti 1.000 paketomata diljem Hrvatske te postati prva logistička kompanija na domaćem tržištu s tako razvijenom mrežom. “Time se ne širi samo fizička infrastruktura, već se mijenja i paradigma preuzimanja pošiljaka jer se korisnicima omogućuje veća fleksibilnost, smanjuje se pritisak na kućnu dostavu, a logistički sustav postaje skalabilniji i otporniji na sezonske vrhunce”, poručuje Pintar.

“Out-of-Home dostava nije alternativni kanal, već temelj buduće skalabilnosti logistike”

Dominik Pintar, GLS

Transformacija poslovanja HP-a i Wolta

Da tržište paketa i dalje snažno raste potvrđuje i Antonio Videka, pomoćnik direktora Tehnologije i procesa u Hrvatskoj pošti. Poslovanje u 2025. ocjenjuje zadovoljavajućim, uz napomenu da prostor za napredak postoji u svim segmentima. Od 2019. godine tržište paketa kontinuirano raste po stopi od oko 20 posto godišnje, a u 2025. godini dostavljeno je gotovo 20 milijuna paketa, što predstavlja novi rekord u odnosu na 2024., kada je isporučeno više od 17,5 milijuna paketa. Videka pritom ističe da promjene u potrošačkim navikama i povećanje raspoloživog dohotka stanovništva generiraju sve veću potražnju za last mile dostavom. Zbog prepoznatih tržišnih prilika kontinuirano se ulaže u skladišnu infrastrukturu, vozni park, automatizaciju i zaposlenike kao temelj kvalitetne usluge. “Među ključnim projektima su razvoj nove poslovne aplikacije, implementacija automatiziranog sustava za komisioniranje robe te nastavak obnove voznog parka. Riječ je o transformacijskim zahvatima koji prelaze okvire inkrementalnih poboljšanja i signaliziraju prelazak s tradicionalnog poštanskog modela na integrirani logistički sustav”, rekao je Videka.

U segmentu platformskih modela i urbane logistike, Marin Šušnjar, direktor Wolt Hrvatska, 2025. godinu vidi kao potvrdu strateške transformacije Wolta iz “aplikacije za restorane” u cjelovitu platformu lokalne trgovine. Fokus je bio na razvoju segmenta trgovina, posebno namirnica kao glavnog pokretača rasta, uz snažno širenje mreže partnera, od velikih lanaca poput SPAR Hrvatska do lokalnih specijaliziranih trgovina.

Paralelno je razvijan Wolt Market, vlastiti maloprodajni koncept s proširenim asortimanom i naglaskom na domaće proizvođače, pri čemu je Hrvatska u 2025. postala najbrže rastuće Wolt Market tržište unutar mreže. Rast je praćen i geografskim širenjem te operativnim prilagodbama, uključujući pješačku dostavu u povijesnoj jezgri Dubrovnika. “Logistika je dodatno pozicionirana kao strateška prednost kroz uslugu Wolt Drive, namijenjenu trgovcima i web shopovima izvan same platforme, a partnerstvo s Decathlonom pokazuje razvoj logistike kao samostalnog proizvoda. U konačnici, 2025. je potvrdila Woltovu ambiciju da gradi integrirani ekosustav moderne lokalne trgovine koji povezuje logistiku, tehnologiju i maloprodaju u jedinstveni model rasta”, kazao je Šušnjar.

“Gradimo ekosustav u kojem logistika nije podrška trgovini, već njezin sastavni i strateški dio”

Marin Šušnjar, Wolt

Kada rast nije glavni izazov

A koji su pak glavni izazovi u ovoj godini? Prema komentarima kontaktiranih stručnjaka, čini se da logistički sektor u 2026. ulazi u fazu u kojoj rast više nije jedini imperativ, već ključno pitanje postaje kako upravljati kompleksnošću, troškovima i regulatornim pritiscima, a pritom očuvati kvalitetu i profitabilnost.

U DHL Expressu kao najveći izazov ističu prilagodbu novim regulatornim okvirima uz istodobno zadržavanje visoke razine profitabilnosti u uvjetima rasta troškova energenata i rada. Pritom navode kako geopolitička nestabilnost i dalje snažno utječe na globalne lance opskrbe, što zahtijeva operativnu agilnost i precizno upravljanje rizicima. “Uz to, diferencijacija na tržištu postaje sve zahtjevnija. Dok dio konkurencije raste kroz volumen, DHL ostaje fokusiran na Time Definite usluge i specijalizirane segmente poput logistike za zdravstvo, gdje su pouzdanost i brzina presudni”, ističe Snježana Poljanek.

Za Dominika Pintara iz GLS-a izazov nije samo pratiti rast tržišta, nego održati razinu pouzdanosti u sve kompleksnijem operativnom sustavu. Prema njegovim riječima, širenje mreže i rast volumena povećavaju logističku složenost, zbog čega operativna disciplina i standardizacija procesa postaju ključni. Zbog toga naglašava kako su kontinuirana ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i optimizaciju procesa temelj stabilne i predvidljive usluge, neovisno o sezonalnosti i tržišnim oscilacijama.

U Hrvatskoj pošti najveći izazov vide u potrebi za brzom prilagodbom tržištu koje se intenzivno mijenja već godinama. Rast paketskog poslovanja zahtijeva paralelni razvoj infrastrukture uz zapošljavanje novih radnika, nabavu opreme i vozila te prilagodbu i izgradnju poslovnih objekata. “Pritom rast prometa od oko 20 posto za sustav znači potrebu za stotinjak novih zaposlenika i dodatnim voznim kapacitetima. Istodobno je nužno pratiti promjene u navikama korisnika, očuvati kvalitetu usluge i voditi računa o troškovnoj stabilnosti, osobito u okruženju u kojem su prisutni svi globalni igrači”, ističe Antonio Videka.

Marin Šušnjar izazov pak definira kao upravljanje rastom u uvjetima viših operativnih troškova i pritiska na kupovnu moć potrošača. Prema njegovim riječima, u tim okolnostima za Wolt je ključno zadržati ravnotežu između dostupnosti usluge i održive ekonomike za sve sudionike ekosustava: restorane, trgovce, dostavljače i samu platformu. Rast koji nije dugoročno održiv za partnere i logističku infrastrukturu, smatra Šušnjar, nema stratešku vrijednost. Pritom dodaje kako dodatni izazov predstavlja stabilnost i motivacija baze partnera dostavljača, uz istodobno praćenje regulatornih promjena u području platformskog rada. “Fokus je stoga na strogoj kontroli troškova, optimizaciji operacija i očuvanju kvalitete korisničkog iskustva”, poručuje Šušnjar.

Puca li sustav po šavovima ili se sve može

Rast volumena paketa u Hrvatskoj sve češće se opisuje kao infrastrukturni stres-test za logistički sektor. Sugovornici se, međutim, slažu u jednom: problem nije u rastu samom po sebi, već u načinu na koji se njime upravlja.

Snježana Poljanek naglašava da snažan rast paketa u DHL Expressu ne doživljavaju kao prijetnju jer se kompanija ne natječe u segmentu masovne domaće dostave s niskim maržama, nego im fokus ostaje na međunarodnoj hitnoj dostavi. Ključ odgovora na rast potražnje vidi u automatizaciji, širenju mreže alternativnih točaka isporuke poput paketomata i Service Point lokacija te u pametnom upravljanju podacima i optimizaciji ruta. Rješenje, ističe Poljanek, nije u većem broju vozila, nego u većoj operativnoj inteligenciji i smanjenju zagušenja u urbanim zonama.

Slično razmišlja i Dominik Pintar, koji rast broja paketa promatra kao prirodnu posljedicu razvoja eCommercea i promjene potrošačkih navika. Umjesto da ga vidi kao opterećenje, GLS ga tumači kao signal za evoluciju logističkih sustava. “Ulaganja u infrastrukturu i alternativne modele dostave, osobito paketomate, omogućuju rasterećenje kućne dostave i veću predvidljivost last mile operacija. Cilj je izgraditi održiv, skalabilan sustav koji može apsorbirati sezonske vrhunce bez narušavanja kvalitete usluge”, naglasio je.

Da je tehnološka transformacija ključna za podnošenje rasta smatra pak Antonio Videka. “Nacionalni skladišno-sortirni centar, kao investicija vrijedna 50 milijuna eura, omogućio je višestruko povećanje kapaciteta obrade, s nekadašnjih 15.000 na do 150.000 paketa dnevno u najopterećenijim razdobljima. Uz to, automatizirani sustavi poput AutoStorea dodatno povećavaju produktivnost i smanjuju operativne pogreške”, pojašnjava Videka dodajući kako se radi o inovativnom sustavu pametnih robota koji bez napora klize po aluminijskoj mreži te spremaju ili dohvaćaju spremnike s robom iz gusto zbijenog vertikalnog skladišnog prostora. Trenutni kapaciteti ovog stroja iznose 1.500 paleta robe koja je spremljena na površini od petstotinjak metara kvadratnih. “Moram naglasiti kako Autostore skladište, prvo takve vrste u Hrvatskoj koje se koristi u komercijalne svrhe, omogućava obradu 30 posto više dnevnih naloga uz jednaki angažman radnika”, ističe Videka. HP ujedno širi i mrežu paketomata; imaju ih u ovom trenutku 300, a u tijeku je nabava 200 novih.

“Transformacija poštanskog modela u integrirani logistički sustav zahtijeva istodobna ulaganja u tehnologiju, ljude i objekte”

Antonio Videka, Hrvatska pošta

Marin Šušnjar pak rast potražnje u segmentu dostave hrane i namirnica opisuje kao stabilan i strukturni, a ne sezonski fenomen. “Praktičnost i brzina postali su osnovno očekivanje korisnika. Odgovor je sustavno skaliranje svih segmenata poslovanja: širenje partnerske mreže, optimizacija operacija, razvoj dostavljačke infrastrukture i ulaganje u tehnologiju za preciznije predviđanje potražnje”, rekao je. Dodatno, kroz uslugu brze dostave unutar jednog sata Wolt aktivno oblikuje standarde isporuke istoga dana i širi logističku infrastrukturu tržišta. “Upravo zato razvijamo Wolt Drive kao uslugu koja partnerima omogućuje dostavu do krajnjeg kupca unutar jednog sata, izravno iz njihovih prodajnih kanala. Time ne širimo samo portfelj usluga, već aktivno oblikujemo standard brzine u lokalnoj trgovini i dodatno jačamo logističku infrastrukturu tržišta”, naglašava Šušnjar.

EU Akt o dostavi

S našim smo sugovornicima popričali i o najavljenom EU Aktu o dostavi koji otvara novo poglavlje za europski poštanski i logistički sektor. Zajednički nazivnik stavova jest da EU Akt o dostavi može donijeti veću pravnu sigurnost i podizanje standarda, no njegov stvarni učinak ovisit će o preciznosti definiranja obveza i sposobnosti zakonodavca da uvaži razlike među poslovnim modelima unutar logističkog i platformskog ekosustava.

U Woltu podržavaju modernizaciju regulatornog okvira, ali upozoravaju i na potrebu preciznog i proporcionalnog pristupa. Marin Šušnjar pritom ističe da se Woltov model temelji na lokalnoj dostavi na zahtjev unutar gradova, bez sudjelovanja u međugradskoj ili prekograničnoj distribuciji, što ga operativno razlikuje od tradicionalnih logističkih sustava. Zbog toga smatra ključnim da regulativa bude diferencirana i usklađena s postojećim propisima za digitalne platforme, kako bi se izbjeglo preklapanje normi i nepotrebni administrativni tereti.

Antonio Videka iz Hrvatske pošte očekuje da će regulativa zahtijevati daljnju prilagodbu i modernizaciju poslovanja, što prema njegovom mišljenju može ojačati konkurentnost i razinu zaštite korisnika, ali i otvoriti pitanja operativnih modela i financijske održivosti. “Konačni učinak ovisit će o završnom tekstu Akta i načinu njegove implementacije u nacionalno zakonodavstvo, pri čemu je aktualno savjetovanje važan korak u definiranju budućih pravila”, kazao je.

Snježana Poljanek ističe da DHL Express pozdravlja svaku inicijativu koja potiče veću transparentnost i standardizaciju na razini Europske unije. Pritom novi zakonodavni okvir vidi kao priliku za dodatno podizanje industrijskih standarda, osobito u području održivosti i zaštite prava potrošača. “Budući da je DHL već usklađen s visokim ekološkim i operativnim kriterijima, stroža regulativa dugoročno bi mogla izjednačiti tržišne uvjete i potaknuti konkurenciju na veća ulaganja u kvalitetu i održivost”, istaknula je.

Sličan stav zauzima i Dominik Pintar koji naglašava da GLS aktivno prati proces oblikovanja Akta i priprema se na različite regulatorne scenarije. “Bez obzira na konačne odluke, cilj je osigurati kontinuitet i stabilnost usluge za krajnje korisnike te usklađenost s novim europskim standardima bez narušavanja operativne učinkovitosti”, naglasio je.

De minimis je prilika za naše trgovce

Ukidanje de minimis izuzeća i uvođenje paušalne naknade od tri eura po artiklu od 1. srpnja 2026. predstavlja značajan pomak za hrvatsko tržište i europski eCommerce. Sugovornici vide ovaj korak prvenstveno kao priliku za jačanje domaćih trgovaca i poticanje kupaca na odabir europskih proizvoda. Naime, ukidanje de minimis izuzeća i uvođenje paušalne naknade vidljivo mijenja dinamiku tržišta jer smanjuje cjenovnu prednost uvozne robe male vrijednosti, jača domaće trgovce i stavlja naglasak na učinkovitost i prilagodljivost logističkih sustava.

“Ukidanje de minimis izuzeća smanjuje cjenovnu prednost uvozne robe male vrijednosti i otvara prostor domaćim trgovcima”

Snježana Poljanek, DHL Express

U Hrvatskoj pošti smatraju da će novi režim povećati troškove za kupce i poskupjeti proizvode iz trećih zemalja, što može usporiti rast malih pošiljaka i promijeniti navike potrošača. Stoga najavljuju prilagodbu logistike i operativnih procesa kroz daljnju optimizaciju i automatizaciju, u suradnji s Carinskom upravom, kako bi sustav ostao učinkovit i spreman za nove uvjete.

Iz DHL Expressa naglašavaju  da će promjena utjecati na navike kupaca koji naručuju robu male vrijednosti izvan EU-a, što bi moglo smanjiti volumen u tom segmentu i povećati administrativnu složenost. “Za domaće eCommerce poduzetnike, to je prilika jer njihovi proizvodi postaju konkurentniji. DHL se priprema automatiziranim sustavima za pravovremenu obradu i naplatu novih naknada, ističući da će promjena potaknuti kupce da biraju europske trgovce ili kvalitetnije proizvode, što odgovara njihovom poslovnom modelu fokusiranom na kvalitetu”, poručila je Snježana Poljanek.

Iz GLS-a također naglašavaju da će uvođenje paušalne naknade najviše pogoditi velike platforme izvan EU-a koje šalju velike količine paketa male vrijednosti, dok će utjecaj na GLS-ovu mrežu biti minimalan, s obzirom na premium fokus kompanije. “Smanjenje uvoznih paketa otvara prostor domaćim trgovcima da učvrste tržišne pozicije, a GLS će osigurati da logistički procesi ostanu glatki i pouzdani za krajnje korisnike”, istaknuo je Dominik Pintar.

Cross-border: Trošak ili investicija?

Kada je riječ o podršci eCommerce trgovcima u prevladavanju visokih logističkih troškova za cross-border širenje, domaći logistički operateri ističu da je fokus na kombinaciji optimizacije procesa, digitalnih alata i strateškog partnerstva. Zajednička poruka je jasna: logistika za međunarodno širenje više nije samo trošak, već strateški alat za rast, koji kombinira brzinu, pouzdanost i pametnu optimizaciju operacija.

Snježana Poljanek naglašava da logistički trošak treba promatrati kao investiciju u konverziju i povjerenje kupaca. Podaci DHL Expressa pokazuju da strani kupci, primjerice u SAD-u ili Njemačkoj, u prosjeku troše 17 posto više po narudžbi kada znaju da paket stiže brzo i uz mogućnost praćenja. “Vrijedi spomenuti da e-trgovci koji nude premium opcije dostave bilježe 60 posto brži rast od e-trgovaca koji ne nude takve opcije. U DHL Expressu vjerujemo kako možemo pomoći i ohrabriti hrvatske e-trgovce za daljnji rast i razvoj uz naše dugogodišnje iskustvo i vrhunsku uslugu koju nudimo”, naglašava Poljanek. DHL pritom pomaže trgovcima kroz savjetodavne usluge za optimizaciju pakiranja i carinskih procesa, integraciju e-Commerce alata u web trgovine i mogućnost isporuke iz Hrvatske u SAD ili Aziju u roku 48–72 sata, što im osigurava konkurentsku prednost.

Dominik Pintar ističe da je cross-border dostava dugo bila praktično nedostupna za mnoge hrvatske trgovce zbog visokih troškova i složenosti procesa. “GLS je prepoznao ovu prepreku i danas nudi konkurentne uvjete koji omogućuju jednostavnije i povoljnije širenje na inozemna tržišta. Posebno ističemo mogućnost dostave putem naše mreže od više od 30.000 paketomata i 90.000 paket-shopova u Europi koja omogućuje trgovcima smanjenje troškova, a nudimo i dodatne popuste kod slanja paketa na paketomate”, navodi Pintar dodajući kako trgovci na taj način mogu otvoriti nova tržišta s jasnijom kontrolom troškova i sigurnošću pouzdane dostave.