Usluge dodane vrijednosti isporučuju vrijednost

Ukupni će prihodi od poštanske djelatnosti u 2024. godini rasti za 19,4 posto te će dosegnuti 368 milijuna eura, što je prvenstveno utjecaj povećanog broja usluga dodane vrijednosti koje zauzimaju 58 posto udjela u vrijednosti tržišta poštanskih usluga.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), organizirala je prezentaciju “Dan tržišta poštanskih usluga” u zagrebačkom hotelu International na kojem je ekskluzivno sudjelovala i udruga eCommerce Hrvatska.

Stjepan Paler, viši stručnjak za poštanske mreže i usluge u Hakomu, naglasio je kako tržište poštanskih usluga karakterizira blagi pad ukupnog broja poštanskih usluga, nastavak rasta usluga u međunarodnom prometu te pad broja pismovnih uz istodobni rast paketnih usluga. Prema njegovim riječima, ono što veseli je da se prihodi od obavljanja ovih usluga povećavaju te slijedom toga očekuje da će na kraju 2024. godine dosegnuti rekordnu razinu. “Ima prostora za rast bez obzira na sve izazove u ovom segmentu tržišta”, poručio je.

Na tržištu Hrvatske imamo ukupno 23 davatelja poštanskih usluga među kojima je njih 17 obavljaju ostale poštanske usluge, tri obavljaju zamjenske poštanske usluge, dva ostale i zamjenske usluge, dok univerzalnu uslugu, zamjenske i ostale usluge pruža jedan davatelj poštanskih usluga. Pritom 10 davatelja obavlja usluge isključivo u unutarnjem prometu, a njih 13 uz unutarnji rade i međunarodni promet. Kod svih davatelja poštanskih usluga na kraju 2023. godine bilo je zaposleno 11.772 radnika, što je za 1,3 posto manje nego na kraju prethodne godine. Hrvatska pošta kao davatelj univerzalne usluge u tom je razdoblju smanjila broj radnika za 5,5 posto, dok je kod ostalih davatelja došlo do povećanja broja zaposlenih za 13,6 posto pri čemu se u taj broj ubrajaju i radnici koji rade kao podizvođači ili podugovaratelji.

IDEMO NAPRIJED, ALI DALEKO SMO OD EUROPSKOG PROSJEKA

Broj poštanskih usluga bilježi stalan pad koji je ipak usporen te se očekuje kako će se na razini cijele 2024. godine ostvariti 256 milijuna poštanskih usluga, što je za samo 0,4 posto manje nego u 2023. godini. Ako se usporedba radi za nekoliko proteklih godina onda je to dosta osjetniji pad jer je u odnosu na 2021. godinu riječ o smanjenju za 12 milijuna poštanskih usluga. “Pad je uočen zbog manjeg broja pismovnih pošiljaka i tiskanica, dok je istodobno došlo do rasta broja paketa zbog razvoja e-trgovine koja uzima sve veći zamah u proteklim godinama”, rekao je Paler.

U periodu od 2021. do 2024. godine poslano je čak 21 milijun pisama manje te je njihov broj smanjen na ukupno 193,5 milijuna. U isto vrijeme povećan je broj paketa za skoro 13 milijuna te se do kraja ove godine očekuje 44 milijuna isporučenih usluga paketne dostave, što je rast od 18,3 posto u odnosu na 2023. godinu, čime ovaj segment ostvaruje udio od 17,2 posto u ukupnom broju pošiljaka. “S obzirom na to da je u Europi prosjek udjela paketa oko 35 posto, što je gotovo dvostruko više nego kod nas, za očekivati je da se u idućim godinama približavamo tom europskom prosjeku”, konstatirao je Paler.

Zanimljivo je spomenuti različit trend kada je riječ o broju usluga u unutarnjem prometu koje kontinuirano pada te je u 2024. na 233,7 milijuna usluga, dok je međunarodni promet u značajnom rastu te se u 2024. očekuje 22,3 milijuna usluga, što je za 13,3 posto više nego 2023. kada je također zabilježen rast od 14,7 posto u odnosu na 2022. godinu. U Hakomu očekuju i dalje rast međunarodnog prometa koji je sada na 8,7 posto udjela u ukupnom broju poštanskih usluga.

PAKETNA DOSTAVA GENERIRA 58 POSTO PRIHODA

Ukupni prihodi od poštanske djelatnosti u 2024. će godini rasti za 19,4 posto te će dosegnuti 368 milijuna eura, što je prvenstveno utjecaj povećanog broja usluga dodane vrijednosti, ali i određenog povećanja cijena usluga. U usporedbi s europskim prosjekom gdje je u 2023. godini udio prihoda od paketne usluge iznosio 73,3 posto, u Hrvatskoj je istodobno taj udio na znatno manjih 58 posto. “Ovo jasno pokazuje kako postoji dosta prostora za rast i vjerujemo da će prihodi od dostave paketa nastaviti napredovati i dosegnuti razinu koju vidimo u Europi”, naglasio je Paler.

Ulaganja u poštansku djelatnost nakon pandemijskog pada bilježe uzlazni trend pa su tako u 2023. godini povećana za 44,2 posto (za 16,7 milijuna eura) na ukupno realiziranih 54,6 milijuna eura vrijednih investicija, te se očekuje nastavak ulaganja i to naročito u automatizaciju poslovanja, mreže paketomata, zelenu tranziciju i druge segmente dostave.

Analiza udjela prema vrstama usluge pokazuje daljnji pad univerzalne poštanske usluge koja je u 2024. zauzela 46 posto udjela, dok ostale poštanske usluge imaju 32,6 posto, a zamjenske usluge su na 21,4 posto udjela. Kada se gleda višegodišnji trend onda aktualna kretanja najbolje ilustrira podatak da je udio univerzalne usluge prije pandemije bio veći od 60 posto.

HRVATSKA IMA 13 PAKETA PO STANOVNIKU, AUSTRIJA 43

Broj paketa po stanovniku Hrvatske od 2019. do 2023. godine bilježi prosječni godišnji rast od 11,7 posto. Ipak, u usporedbi s europskim prosjekom od 26 paketa po stanovniku dosta zaostajemo jer je u Hrvatskoj lani prosjek bio 13 paketa. Pritom najveći broj paketa u prosjeku ima Austrija od 43 paketa, dok je najmanji broj od svega četiri paketa po stanovniku zabilježen u Sjevernoj Makedoniji.

U proteklim godinama bilježi se kontinuirani rast broja usluga dodane vrijednosti. U 2024. godini ostvareno je oko 56,2 milijuna tih usluga, što je 19,7 posto više u usporedbi s godinom prije. Ako se pogleda nekoliko godina unatrag onda vidimo da je 2021. godine na hrvatskom tržištu ostvareno 36 milijuna usluga s dodanom vrijednosti, što je do danas povećano za gotovo 20 milijuna usluga uz godišnju stopu rasta od 17,6 posto. “Očekuje se daljnji rast i povećanje prihoda od usluga dodane vrijednosti, što predstavlja priliku davateljima usluga da realiziraju nove investicije i ostvare rast svog poslovanja”, poručio je Paler dodajući kako ovi trendovi prate kretanja u Europi. Kada je riječ o ukupnom broju pristupnih točki, na hrvatskom tržištu imamo 3.160 poštanskih ureda i poslovnica, od čega je 1.016 ureda Hrvatske pošte. Pritom je broj poslovnica Hrvatske pošte konstantan kroz godine, dok su ostali davatelji broj svojih pristupnih točki u 2023. povećali na 2.140, što je za 31,9 posto više u odnosu na godinu prije.

PAKETOMATI STVARAJU NOVE NAVIKE POTROŠAČA

Tržište u posljednje dvije godine karakterizira ubrzani razvoj mreže paketomata pa tako prema podacima kojima raspolaže HAKOM u ovom trenutku u Hrvatskoj ima ukupno 1.976 paketomata, što je 919 paketomata više nego u prošloj godini. Pritom ostali davatelji imaju 85 posto udjela u broju paketomata, a do kraja godine očekuje se daljnje širenje ove usluge. “Vidimo da potencijal usluge paketomata nije iskorišten do kraja te se investicije nastavljaju visokim tempom. Usporedo s time, primjetan je kontinuirani pomak u korištenju paketomata pri čemu se treba i dalje raditi na promociji ovog oblika dostave i angažiranju korisnika kako bismo promijenili njihove navike prema većem korištenju ove usluge”, poručio je Paler.

Tržište je dinamično, prilagodimo se

U sklopu programa održana je i panel diskusija “Trendovi i prilike na tržištu poštanskih usluga” na kojoj je sudjelovao i predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska Marcel Majsan. Uz Andreja Sardelića i Ivu Dvornik iz Hakoma, kao panelisti su još sudjelovali Valentina Cvitković (Overseas), Mario Horak (Hrvatska pošta) i Snježana Stanić (DPD).

U diskusiji je istaknuto kako je e-trgovina glavna pokretačka snaga poštanskih usluga koje se prilagođavaju nudeći praktična i inovativna rješenja kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Spomenuta je i važnost zaštite prava potrošača u skladu s europskim standardima.

Kao jedan od glavnih izazova ocijenjeno je što davatelji poštanskih usluga nemaju slobodne ruke u kontekstu širenja svojih pristupnih točaka jer regulatorni okvir pokazuje nedostatak fleksibilnosti.

Područje jugoistočne Europe iskazuje najveći potencijal za rast količina, što prepoznaju veliki igrači iz trećih zemalja, poglavito Kine, što će imati odraza i na kretanja u Hrvatskoj u godinama koje dolaze. Mario Horak iz HP-a je istaknuo kako je jedan “dobro poznati” prodavač iz Kine nedavno u Hrvatskoj ostvario broj pošiljaka koje su na razini mjeseca bile dvostruko veće od do tada najvećeg mjesečnog volumena, što stavlja veliki pritisak na resurse Hrvatske pošte.

Majsan se osvrnuo na širenje ovih velikih kineskih trgovaca rekavši kako je to kompleksno pitanje, ali da je sasvim sigurno kako platforme kao što je sveprisutni Temu zadaju dosta glavobolja domaćim trgovcima prvenstveno zbog toga što prodaju jeftinu robu. “Naši trgovci cjenovno ne mogu konkurirati takvim globalnim sustavima koji koriste agresivne marketinške strategije ulažući ogromna sredstva u promociju pri čemu posluju s gubitkom. To ne mogu vječno raditi. Zbog toga smatram da oni nisu prijetnja ozbiljnim domaćim trgovcima jer naši članovi uglavnom jesu omnichannel trgovci koji imaju uhodano poslovanje kroz fizičke poslovnice te snažnu online prisutnost”, naglasio je Majsan.

Snježana Stanić je podsjetila na E-shopper barometer istraživanje koje Geopost provodi na 24.000 potrošača u Europi, naglasivši kako je u Hrvatskoj danas 76 posto kupaca u kanalu e-trgovine, što je na razini europskog prosjeka. Kada je riječ o preferenciji oblika dostave čak 63 posto primatelja preferira dostavu na kućni prag, ali je prisutan trend pada te opcije, dok se istodobno bilježi rast dostave na paketomate i druge parcel shopove od čak 16 posto. Ona je istaknula kako je to neupitan trend kojem se prilagođavaju svi davatelji usluga kako bi se odgovorilo na zahtjeve tržišta i potrebe korisnika predviđajući daljnji rast ovog kanala. Otvoreno je i pitanje nedostatka radne snage koje se pokušava adekvatno regulirati u cijeloj Europskoj uniji, a Iva Dvornik je istaknula kako je Belgija u tome otišla najdalje donošenjem zakonskog rješenja o poštanskim uslugama koje je pokazalo dosta dobre rezultate kada je riječ o zaštiti prava radnika.