Novosti koje će oblikovati svakodnevicu potrošača i obveze trgovaca

Nacrt izmjena Zakona o zaštiti potrošača je spreman, smjernice su jasne, no pojedine formulacije mogu se još mijenjati. Što se to mijenja za potrošače, a što za trgovce, doznajte u nastavku teksta.

Hrvatsko zakonodavstvo ulazi u jednu od najopsežnijih reformi zaštite potrošača u posljednjem desetljeću. Ministarstvo gospodarstva izradilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, dokument kojim se hrvatski pravni okvir usklađuje s trima ključnim EU direktivama: o financijskim uslugama sklopljenima na daljinu, o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji te o promicanju prava na popravak robe. Tekst je u fazi Nacrta. Slijedi e-savjetovanje, potom dorada teksta, pa tek onda Vlada i Sabor. Drugim riječima, iako su smjernice jasne, pojedine formulacije mogu se još mijenjati. Ipak, već sada je moguće prepoznati ključne novosti koje će oblikovati svakodnevicu potrošača i obveze trgovaca.

Proširenje predugovornih obveza: od općih informacija do održivosti proizvoda

Jedna od najvidljivijih promjena su dodatne obveze trgovaca u fazi prije sklapanja ugovora. Dosadašnje odredbe već su zahtijevale širok spektar informacija, no praksa je pokazala da se ključne poruke lako “izgube” u mnoštvu podataka. Zato Nacrt teži većoj jasnoći i naglašavanju informacija koje su za potrošača presudne pri donošenju odluke.

Trgovac će morati posebno naglašavati:

Za financijske usluge sklopljene na daljinu dodaje se obveza adekvatnog objašnjenja ugovornih odredbi, rizika i posljedica, uz pravo potrošača da – umjesto chatbotova – zatraži razgovor s osobom u bilo kojoj fazi.

“Gumb za raskid“: kraj kompliciranog otkazivanja online pretplata

Uvođenje funkcije za jednostrani raskid, “gumb za raskid ugovora“, potpuno je nova obveza koja nije postojala u sadašnjem Zakonu. Potrošač će moći raskinuti ugovor jednako jednostavno kako ga je i sklopio, putem jasno vidljive online funkcije. Kod financijskih usluga rok za jednostrani raskid i dalje iznosi 14 dana, odnosno 30 dana za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ali se uvodi dodatna zaštita u slučaju neadekvatnog informiranja; pravo se produžuje do 12 mjeseci i 14 dana.

Zabrana zavaravajućih okolišnih tvrdnji: kraj manipulativnom “zelenom marketingu“

Ovo područje nije bilo posebno normirano u važećem Zakonu te se ocjenjivalo kroz opću zabranu zavaravajuće poslovne prakse. Nacrt detaljno propisuje koje se okolišne tvrdnje smatraju obmanjujućima, što uključuje:

Ovo je dio europske inicijative za jačanje potrošačkih prava u zelenoj tranziciji, s ciljem da se tržište “očisti” od netočnih, neprovjerenih i manipulativnih poruka.

Pravo na popravak: serviseri, proizvođači i trgovci dobivaju nove obveze

Najznačajnija promjena svakako je uvođenje prava na popravak robe. Po prvi put proizvođači i drugi subjekti u opskrbnom lancu imaju jasno propisane obveze koje obuhvaćaju:

Uz to, servisere se potiče na korištenje Europskog obrasca za informacije o popravku, standardiziranog dokumenta koji potrošaču daje jasnu i usporedivu ponudu prije ugovaranja popravka.

Ministarstvo gospodarstva će upravljati i nacionalnim odjeljkom Europske platforme za popravak, na kojoj će potrošači moći pronaći servisere i obnovljenu robu, a serviseri će se moći dobrovoljno registrirati.

Nova pravila za sniženja: najniža cijena iz posljednjih 30 dana kao referenca

Nova pravila za sniženja donose važna pojašnjenja ranije uvedenih obveza. Naime, obveza isticanja najniže cijene u razdoblju od 30 dana prije početka posebnog oblika prodaje već postoji od 2022. godine, no Nacrt sada propisuje njezinu precizniju i jasniju primjenu. Prije svega, izrijekom se određuje da je upravo ta najniža cijena referentna cijena za izračun snižene cijene, čime se uklanja dilema koja se pojavljivala u praksi, a što je potvrđeno i presudom C-330/23.

Nadalje, uvodi se iznimka za robu koja je lako pokvarljiva ili kojoj ubrzo istječe rok uporabe, s obzirom na to da se cijene takvih proizvoda mogu mijenjati i na dnevnoj razini te primjena pravila 30 dana nije opravdana. Također se uređuje i mogućnost progresivnog snižavanja cijena tijekom rasprodaja i sezonskih sniženja, pri čemu trgovac koristi jedinstvenu referentnu cijenu, onu najnižu cijenu prije početka prvog sniženja. Dakle, iako pravilo samo po sebi nije novo, njegova primjena postaje znatno preciznija, jasnija i ujednačenija na razini tržišta.

Strože kazne: do 4 posto ukupnog prometa za najteže povrede

Prema Nacrtu, kazneni okvir postaje znatno stroži. Za teže povrede potrošačkih prava, osobito u prekograničnim slučajevima, moguće je izreći kazne do 4 posto godišnjeg prometa trgovca, odnosno novčane kazne do 2 milijuna eura kada promet nije moguće utvrditi. Ovo predstavlja najviši rang kazni u hrvatskom potrošačkom pravu do sada, s ciljem osiguravanja odvraćajućeg učinka.

Što ove izmjene znače za tržište?

Iako je riječ o Nacrtu koji tek ulazi u fazu e-savjetovanja, a potom slijedi dorada teksta i zakonodavna procedura, već sada je jasno da će predložene izmjene imati snažan utjecaj na poslovanje trgovaca i iskustvo potrošača. Trgovci, osobito online prodavači i pružatelji digitalnih usluga, morat će prilagoditi interne procese, uskladiti marketinške tvrdnje s novim standardima, osigurati jednostavnije mehanizme za raskid ugovora te se pripremiti na potpuno novu regulativu u području popravka proizvoda. S druge strane, potrošači će dobiti jasnije informacije, jednostavnije ostvarivanje prava i veću razinu zaštite pri kupnji, što i jest suština ovih zakonodavnih izmjena.