Google je održao svoj Think Consumer CEE 2026 event u Varšavi krajem prošlog mjeseca, točnije od 25. do 27. ožujka. Na njemu je objavljeno da Google Shopping Ads i Google Merchant Centre sa svim funkcionalnostima dolaze u još 15 Europskih zemalja (na nekima već postoji duže vremena). Rollout, tj. „van puštaju“ u dvije etape. U prvoj će etapi Shopping adsi biti omogućeni oglašivačima na manjim tržištima (Cipar, Luksemburg, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Malta i Lihtenštajn), a kasnije na nešto većim (Hrvatska, Bugarska, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Estonija, Litva i Latvija). Dakle, kod nas dolazi krajem godine, u četvrtom kvartalu (Q4), ali datum još uvijek ne znamo. Isto je također objavila i Admixer Media, službeni Google Ads Sales Representative za regiju srednje i istočne Europe na svom LinkedIn pageu. U slučaju da ste propustili naš intervju s Ivanom Prakiš, Product Director u Admixer Media, iz siječanja (koji se ne tiče Shopping adsa) slobodno bacite oko.

Na službenim Googleovim help stranicama, blogovima niti PR-ovima nećete pronaći članak na ovu temu, jer Google ovo radi po svom standardnom obrascu:

• announcement na eventu (tu smo sad),

• rollout po accountima / državama (sve što znamo je da će to biti u Q4),

• tek kasnije → update dokumentacije (nakon prvih implementacija i kampanja).

Što je Google Merchant Centre?

Google Merchant Center je besplatni alat koji omogućuje vlasnicima webshopova  i fizičkih trgovina kreiranje i upravljanje popisima proizvoda na raznim Googleovim platformama. Merchant Center pruža informacije koje Google koristi za stvaranje isječaka (snippeta) istaknutih proizvoda – sa slikama, cijenama i dostupnošću – koji se pojavljuju u Google pretraživanju (SERP), kartama (maps), slikama (images), kupnji (shopping) i oglasima (ads). Također, šalje vaše podatke YouTubeu kako biste i tamo mogli stvarati oglase.

Proizvode s vašeg webshopa u Merchant Center možete dodavati na nekoliko načina:

1. Connect your ecommerce platform to Google – do sad sam radio jednu integraciju za klijenta koji je na Shopifyju i integracija je prošla bez problema, bili smo gotovi za jedno popodne. Koliko vidim, ostale platforme (WooCommerce, Magento, itd.) također imaju tu mogućnost. Definitivno opcija koju sugeriram.

2. Add products from a file – kreirate datoteku koju uploadate u sustav. Upute možete pronaći ovdje.

3. Google Sheets template – export proizvoda sa svim značajkama u Google Sheets dokument koji povezujete s Google Merchant Centreom. Također postoji gotov template.

4. Add products one-by-one – a ono, ako baš morate i nemate drugih opcija…

5. About using API method – za sve vas koji koristite neku od platformi koja nije pokrivena iz prve točke… pošaljite svojim developerima upute za postavljanje API integracije.

Osnovne značajke Google Merchant Centera su:

• Google Shopping ads – raspisano niže
• Free listings – je, besplatno je, ali ne garantira da ćete biti prikazani… zato požurite s tim SEO aktivnostima, ako već niste, napravite dobru strukturu, jedinstvene titleove i meta opise…
• Local Inventory ads – oglasi se prikazuju onima koji su blizu vaše fizičke poslovnice (da dođu i kupe, jasno!)
• Performance Max campaigns – da, rade skupa sa Shopping adsima, zato što su shopping adsi zapravo sponzorirane liste proizvoda, a Pmax „puca“ na Search, Display, YouTube, Gmail i Discover
• Dynamic remarketing for retail – ne mogu vam reći koliko sam nesretan što ne koristite remarketing na ispravan način… low hanging fruit, pare na stolu, zovite kako želite… ja to zovem remarketing i sad još dolazi s više funkcionalnosti…

Trebat će vam i CSS partner. CSS je kratica za Comparison Shopping Services i utječe na Google Shopping oglase. Prije CSS-a, stranica s rezultatima pretraživanja koristila se isključivo za Googleove ponude, dok su se stranice za usporedbu cijena nalazile na dnu. Europska komisija prepoznala je ovu praksu kao nelojalnu konkurenciju, što je zaustavljeno presudom iz 2017. godine.

Sustav je stoga morao biti redizajniran, a sam Google počeo se plasirati na tržište kao stranica za usporedbu cijena pod imenom Google Shopping Europe (GSE), otvarajući platformu za oglašavanje Shopping oglasa vanjskim stranicama za usporedbu cijena, poznatim kao Google CSS partneri. Još uvijek ne znamo tko će sve biti CSS partner za hrvatsko tržište, ali na ostalim tržištima djeluje nekoliko partnera.

Elem, izrada Google Merchant Center računa je besplatna, ali morate platiti za pokretanje oglasnih kampanja – Google Shopping Ads.

Što su Google Shopping Ads?

Google Shopping oglasi prikazuju se na tri lokacije – stranicama s rezultatima pretraživanja (SERP), na Google Shopping (pojavit će korisnicima) te, na stranicama za kupnju na YouTubeu (također nešto novo). Google koristi informacije pohranjene na vašem Merchant Center računu za određivanje položaja oglasa, automatski prikazuje oglase relevantnim korisnicima. 

„User intent“ tj. namjera kupca je sve. Primjer: prodajte tenisice, a korisnik pretražuje “crne tenisice za trčanje za muškarce”, Google automatski prikazuje vaš oglas jer se podudara s ključnim riječima u naslovu i opisu vašeg proizvoda, bez potrebe da ručno ciljate tu ključnu riječ.

Imam klijenta koji ima aktivne Shopping kampanje na jednom od danas dostupnih tržišta. Evo screenshotova iz Google Ads sučelja. Preduvjet za pokretanje ovih kampanja jest povezivanje Google Adsa i Merchant Centera. Kampanje su prikazane kao Shopping kampanje i jasno su drugačije od ostalih (Campaign type je „Shopping“):

Nema, dakle, keyworda, nema oglasa (proizvodi i sve popratno su „oglasi“), ali ima grupa oglasa, a unutar grupa oglasa se definiraju „Product groups“:

Konkretno, onako kako su stvari definirane u Google Merchant Centeru, tako ćete ih moći posložiti (hijerarhijski) u Shopping kampanjama. Dobra fora su sub-divizije:

Iz prethodnog primjera, ako prodajete tenisice, u Google adsima možete imati zasebne shopping grupe oglasa prema npr. brendovima.

Za kraj

Nadam se da ste uživali u čitanju. Puno je toga otvoreno, a još više toga ne znamo danas. Svakako nas pratite i dalje, pravovremeno ćemo vam pružati sve potrebne informacije.

Tu smo!

The post Google Merchant Centre i Shopping ads u Hrvatskoj – što znamo trenutačno? appeared first on eCommerce Hrvatska.

Preko 10 godina organiziramo konferencije u Hrvatskoj, i posjećujemo sve relevantne konferencije u regiji. Nakon 100 organiziranih događanja i nekoliko stotina posjećenih, odlučili smo dati povjerenje BES konferenciji kao zlatni sponzor s našim Safe Shop alatom za prikupljanje i prikaz recenzija.

Evo i top 3 razloga smo se odlučili na ovaj potez:

1. Jer smo prošle godine razvili Safe Shop za 300+ naših članova koji su ga imali prilike isprobati i iskoristiti za povećanje stope konverzije. Safe Shop je oznaka povjerenja i alat koji omogućuje automatsko prikupljanje i prijevod prikupljenih recenzija za svaku jezičnu domenu njihovog webshopa. Recenzije dokazano dižu stopu konverzije, a pokretanje cross border prodaje je jedini način za ozbiljan rast online prodaje webshopova koji su zatvoreni na malim tržištima Balkana.

2. Jer želimo pronaći regionalne partnere za distribuciju Safe Shop oznake povjerenja u svim zemljama Balkana koji će dobiti kompletnu podršku i free trial od nas. Imamo lokalni tim developera koji može razviti sustav po mjeri svakog partnera, te pomoći s implementacijom prema njihovim klijentima.

3. Jer smatramo da je organizator BES 2026 Nikola Ilchev jako dobar u svom poslu i vjerujemo da ne postoji bolje mjesto van Hrvatske za promociju našeg alata. I točka. 🙂

P.S. Kao zlatni sponzor konferencije imamo pravo podijeliti 20 ulaznica za naše pratitelje. Prijavite se!

The post Pridružite nam se na BES 2026 appeared first on eCommerce Hrvatska.

Pop-up „Jeste li stariji od 18 godina?“ – klik i alkohol završi u košarici. Tako danas funkcionira većina hrvatskih webshopova. No ako prođe Konačni prijedlog izmjena Zakona o trgovini, koji je Ministarstvo gospodarstva uputilo u javno savjetovanje do 5. travnja 2026., to više neće biti dovoljno.

Predloženim člankom 11.a svaki webshop koji prodaje alkoholna pića morao bi implementirati tehničko rješenje za automatsko očitavanje identifikacijske isprave kupca. Ako prijedlog prođe, ova odredba direktno pogađa svakoga tko prodaje alkohol online, od specijaliziranih vinoteka do velikih lanaca s dostavom.

Što predviđa predloženi članak 11.a?

Predloženi članak ima tri stavka.

Prvi uvodi obvezu. Trgovac koji prodaje alkohol putem interneta morao bi na svojoj mrežnoj stranici implementirati tehničko rješenje za provjeru dobi kupca automatiziranim očitavanjem strojno čitljive zone (MRZ zone) važeće identifikacijske isprave. Tekst prijedloga govori o osobnoj iskaznici ili putovnici, ali ne razrađuje kako točno očitavanje treba izgledati, odnosno hoće li kupac fotografirati dokument kamerom, koristiti NFC čip ili neko treće rješenje, ostaje na trgovcu.

Drugi stavak ograničava obradu podataka. Očitani podaci smiju se koristiti isključivo za trenutnu potvrdu dobi, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

Treći stavak zatvara krug. Ako kupac odbije provjeru, trgovac bi morao uskratiti prodaju, i to ne samo prilikom naručivanja, već i prilikom preuzimanja robe.

Što to znači u praksi?

Za webshopove, ovo bi iz temelja promijenilo korisničko iskustvo kupnje alkohola. Umjesto jednog klika, kupac bi morao proći kroz postupak očitavanja identifikacijske isprave što znači složeniji checkout proces i tehničku integraciju koju većina domaćih webshopova trenutno nema.

No jednako je važno ono što se događa nakon kupnje. Prijedlog predviđa provjeru i kod preuzimanja robe formulacijom „davanje na uvid i/ili automatizirano očitavanje, prilikom preuzimanja robe“. Kako će se to u praksi provesti kod dostave putem trećih platformi, prijedlog ne razrađuje, ali pitanje se nameće samo od sebe.

Ono što prijedlog ne razrađuje

Prijedlog ne propisuje tehničke specifikacije rješenja. Ne navodi treba li to biti integrirano unutar webshopa, vanjski servis ili mobilna aplikacija. Ne upućuje na podzakonski akt koji bi to detaljnije uredio. Jedini jasni standard iz teksta prijedloga jest automatizirano očitavanje MRZ zone.

To bi trgovcima dalo fleksibilnost u odabiru rješenja, ali i odgovornost jer prijedlog predviđa kazne za neimplementiranje tehničkog rješenja.

GDPR pitanje: kratko i jasno

MRZ zona osobne iskaznice ne sadrži samo datum rođenja. Tu su i ime, prezime, broj dokumenta, spol i državljanstvo. Prijedlog izričito ograničava korištenje tih podataka na trenutnu potvrdu  dobi, što u praksi znači da će trgovci morati pažljivo dizajnirati sustav kako bi izbjegli nepotrebno zadržavanje ili daljnju obradu podataka. Kod odabira tehničkog rješenja, to je nešto što treba biti visoko na listi prioriteta.

Rok: 30 dana. Kazne: do 40.000 eura.

Prema prijedlogu, članak 11.a bi stupio na snagu 30 dana od donošenja Zakona, dok bi ostatak izmjena stupio na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama. Ako ta dinamika ostane, trideset dana nije puno, pogotovo ako tek trebate istražiti tržište rješenja, testirati integraciju i prilagoditi korisničko iskustvo.

Predviđene kazne kreću se od 5.000 do gotovo 40.000 eura za pravne osobe, čime bi se online prodaja alkohola po razini regulatornog rizika izjednačila s fizičkom trgovinom.

Primjer drugačijeg pristupa: Grčka

Hrvatska nije jedina zemlja koja traži bolje rješenje od checkboxa. Grčka je u srpnju 2025. donijela zakon koji je uveo obvezu provjere dobi pri kupnji alkohola i duhanskih proizvoda, a u praksi se razvija i sustav digitalne provjere temeljen na QR kodu putem postojeće infrastrukture digitalnog novčanika. Kupac skenira QR kod na stranici prodavatelja putem mobitela, a aplikacija automatski potvrđuje punoljetnost bez potrebe za očitovanjem cijelog dokumenta. Pristup koji je jednostavniji za trgovca, no oslanja se na digitalnu infrastrukturu koju Hrvatska zasad nema.

Što još donosi isti prijedlog?

Konačnim prijedlogom obveza provjere dobi izričito se širi i na automatizirane (self-checkout) blagajne. Nadalje, uvodi se mogućnost da jedinice lokalne samouprave ograniče prodaju alkohola u razdoblju od 21:00 do 6:00 sati, ako procijene da je to u interesu zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili okoliša.

Za trgovce: ne čekajte usvajanje

Prijedlog je u fazi javnog savjetovanja do 5. travnja 2026. i tekst se može još mijenjati. No smjer je jasan. Za sve koji prodaju alkohol putem interneta, sad je pravi trenutak za početi s pripremama: istražiti dostupna tehnička rješenja, razmotriti utjecaj na korisničko iskustvo i prilagoditi procese dostave.

Tekst Konačnog prijedloga dostupan je na portalu e-Savjetovanja.

The post Kupnja alkohola online? Checkbox odlazi u povijest appeared first on eCommerce Hrvatska.

Europa je digitalizirala plaćanja, ubrzala namiru i sigurnost postavila u središte financijskog sustava. No sljedeći korak više nije samo pitanje brzine. Digitalni euro i tokenizacija otvaraju puno veće pitanje: Tko kontrolira infrastrukturu novca u digitalnom dobu i kako će se vrijednost kretati u ekonomiji koja radi 24/7?

Odgovore na ta pitanja tražit će i vodeći ljudi industrije na najvećoj FinTech konferenciji Srednje i Istočne Europe. Četvrto izdanje Money Motiona održat će se 11. i 12. ožujka na Zagrebačkom velesajmu, uz potporu vodećih brendova industrije – Mastercard, Monri, ASEE, Croatia osiguranje, A1 Hrvatska, Electrocoin, Nexi, HPB, Bankart, Smartis i brojnih drugih. Ulaznicu potražite na službenoj stranici konferencije ili Entrio platformi.

Digitalni euro i tokenizacija imovine diljem Europe, ali i šire, važna je tema ovogodišnjeg programa. Rasprave o budućnosti financijske infrastrukture čut ćemo na glavnoj pozornici, ali i FinTech2030 pozornici, a uoči konferencije o najvažnijim pitanjima razgovarali smo s troje stručnjaka i predstavnika različitih dionika financijskog tržišta.

Digitalna imovina kao nadopuna, ne prijetnja

Iz perspektive globalne platne mreže, novi oblici digitalnih valuta ne znače rušenje postojećeg sustava, već njegovo širenje. “Tehnologije koje stoje u pozadini novih oblika digitalnih valuta predstavljaju novu priliku za plaćanja i za našu mrežu. U tom prostoru s partnerima radimo već godinama, a na tržištu već postoji niz Mastercardovih programa koji korisnicima omogućuju kupnju i korištenje digitalne imovine,” poručuje Hendrik Bourgeois, Senior Vice President Public Policy and Government Affairs, Mastercard Europe.

Ističe kako Mastercard razvoj digitalnih valuta vidi kao prirodnu evoluciju ekosustava. Digitalna imovina, dodaje, nije konkurencija, već dodatni sloj. “Digitalnu imovinu vidimo kao nadopunu platnom ekosustavu i kao još jednu valutu koju podržavamo unutar naše mreže. U konačnici, riječ je o tome da ljudima omogućimo plaćanje na način koji im najviše odgovara – proširujući platni ekosustav kroz interoperabilnost, relevantne usluge, globalni doseg i povjerenje.”

U toj formulaciji nalazi se i ključna europska dilema: kako zadržati interoperabilnost i povjerenje, a istovremeno razvijati vlastitu infrastrukturu javnog novca.

Europa kasni, ali ne može ostati po strani

Brojke iz 2025. godine pokazuju koliki je ulog u pitanju. Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina i Money Motiona, upozorava da privatni sektor već ima ozbiljan zamah.

“Europa poprilično kasni za vodećim privatnim izdavačima stablecoina budući da su američki stablecoini USDC i USDT zajedno obradili više od 30 trilijuna dolara vrijednih transakcija u 2025., što je enorman globalni promet koji daleko nadmašuje većinu nominalnih europskih inicijativa.”

U tom kontekstu digitalni euro postaje više od tehnološkog projekta.

“Ako gledamo hladne činjenice, Europa ide prema svijetu u kojem novac postaje digitalna infrastruktura, a ne proizvod. Digitalni euro trebao bi donijeti državnu garanciju i stabilnost u online okruženje, dok će tokenizacija stvarne imovine pokazati koliko se brzo i učinkovito vrijednost može kretati kada je zapisana na blockchainu.

To neće ‘ubiti’ kripto. Prije će odvojiti špekulaciju od stvarne upotrebe i primorati projekte da pokažu čemu zaista služe. Kad institucije prihvate istu tehnologiju, mrežni efekt postaje ogroman i ono što je jučer bilo alternativno sutra postaje standard.”

Njegova procjena za kraj desetljeća je pragmatična: “Do 2030. građani će vjerojatno plaćati i slati novac kombinacijom digitalnog eura i reguliranih stablecoina. Bitcoin i slične imovine ostat će važni, ali više kao globalna, neutralna pohrana vrijednosti nego kao sredstvo za ‘kavu u kvartu’. Prava promjena je u tome što će blockchain postati nevidljiv. Koristit ćemo ga, a da o njemu ne razmišljamo. A kad tehnologija postane dosadna, to je obično znak da je pobijedila.”

Tokenizacija kao redizajn financijskog “vodotoka”

Ako digitalni euro predstavlja javni sloj novca, tokenizacija predstavlja novi način kretanja imovine. Robert Markuš, direktor Smartisa, naglašava da je riječ o dubljoj transformaciji.

“Ako digitalni euro postane nova javna infrastruktura namire, a tokenizirana imovina uđe u glavne financijske tokove, tada ne digitaliziramo samo imovinu, već redizajniramo ‘vodotok’ financijskog tržišta.”

Prema njegovu tumačenju, tri infrastrukturna sloja odlučit će može li se tokenizirano gospodarstvo razvijati sigurno i operativno stabilno: interoperabilna infrastruktura namire u stvarnom vremenu, identitetom vođena arhitektura usklađenosti i povjerenja i kriptografska sigurnost i operativna otpornost ugrađene u dizajn.

Banke neće moći birati između starog i novog, upozorava, nego će morati graditi hibridne arhitekture u kojima koegzistiraju tokenizirani depoziti, digitalni novac središnje banke, DLT platforme, RTGS sustavi, SEPA i kartične sheme.

Markuš dodatno naglašava kako u tokeniziranom gospodarstvu identitet postaje jednako važan kao i likvidnost. Snažan digitalni identitet, orkestracija KYC/KYB procesa, AML nadzor prilagođen tokeniziranim tokovima i programabilna usklađenost više nisu dodatna funkcionalnost, nego temelj sustava.

Rasprava se seli na pozornicu

Ova tema neće ostati na razini teorije. Na glavnoj pozornici Money Motiona održat će se panel “Digitalised Euro: Stablecoin, Tokenised Deposit or CBDC?”, uz sudjelovanje Alexandre Soroko (Visa), Martina Bruncka (Schuman Financial), Jürgena Schaafa (ECB) i Ronalda Oliveire (Hard Yaka Ventures).

Jürgen Schaaf održat će i keynote “From Vision to Value: The Digital Euro and Europe’s Road towards Wholesale CBDC”, dok će Faustine Fleuret u keynoteu “From tokenising to decentralising finance: EU policymakers vs. US strategy makers” otvoriti geopolitičku dimenziju tokenizacije.

Uz glavne rasprave, Expo Stage koji sponzorira Raiffeisen Bank International donosi poseban format. U srijedu, prvog dana konferencije, Damjan Rudež i Alojzije Janković održat će fireside chat, a Janković će nakon toga odigrati partiju ‘blind chessa’, simboličnu demonstraciju strateškog razmišljanja u okruženju u kojem se figure sve više kreću ispod površine, u kojoj će publika igrati važnu ulogu.

Jer upravo se to događa s novcem. Digitalni euro, tokenizacija i interoperabilnost možda će uskoro postati dosadna infrastruktura. A u financijama je to obično znak da je sustav postao standard.

The post Čime ćemo plaćati kavu 2030. godine i hoće li Europa napokon dobiti vlastitu financijsku infrastrukturu? appeared first on eCommerce Hrvatska.

U nastavku je sedam izvješća koje bi svaki ozbiljan webshop trebao provjeravati svakodnevno. Za prvih šest sam snimio i video, za lakše snalaženje. Zadnji ima “samo” screenshot, jer se radi o jednom kliku.

1. Kako me AI prikazuje? Bing Webmaster Tools – AI Performance report

AI više nije budućnost pretraživanja. On je sadašnjost. Google još uvijek ne nudi mogućnost analize AI overviews, ali Bing to nudi. S obzirom na to da su algoritmi jako slični, ovaj nam report može poslužiti kao najbolje rješenje za AEO (Answer Engine Optimization).

Bing Webmaster Tools pokazuje konkretno koje stranice i koji upiti uzrokuju da se vaš webshop pojavljuje u Copilot AI odgovorima.

Ovo je prvi stvarni uvid u to kako AI sustavi biraju koje će webshopove preporučiti.

Kako pristupiti izvješću:

1. Otvori Bing Webmaster Tools
   
2. Klikni AI Performance
   
3. Otvori Pages tab
   
4. Otvori Grounding Queries tab
   
5. Koristi filtere za točne ključne riječi

2. GA4 – koje landing stranice generiraju prihode?

Ne generiraju sve stranice jednaku vrijednost. Neke landing stranice dovode promet. Druge donose prihod.

Putem ovog reporta odgovarate si na pitanja poput “koji je blog post donio najviše prodaje?” ili “imali smo super landing page za Valentinovo, ali koliko je bilo prodaje?” i tome slično.

Kako napraviti izvješće:

1. Otvori Google Analytics 4 → Explorations
   
2. Klikni Blank
   
3. Dodaj Dimension → Landing page
   
4. Dodaj Metrics → Sessions, Purchases, Purchase revenue
   
5. Povuci Landing page u Rows
   
6. Povuci sve metrics u Values

Valja napomenuti da nam ovo izvješće ne daje cijelu atribuciju, za to valja gledati Attribution reports koji se u GA4 nalazi pod “Advertising”. Za blic pregled uspješnosti landing stranica je sasvim dovoljna – pratimo trendove.

3. GA4 – koje Meta kampanje i oglasi stvarno donose prihod?

Platforme često prikazuju optimistične rezultate. GA4 pokazuje stvarnost. Ovdje prikazujemo kako provjeriti koje su nam Meta kampanje i oglasi donijeli prodaju.

Prema istom principu možete pogledati rezultate iz bilo kojeg izvora, npr. TikToka, display oglašavanja, itd.

Kako napraviti izvješće:

1. Otvori Google Analytics 4 → Explorations
   
2. Klikni Blank
   
3. Dodaj Dimensions:
   ● Event name
   ● Session campaign
   ● Session source / medium
   
4. Dodaj Metrics:
   ● Sessions
   ● Purchases
   ● Purchase revenue
   
5. Povuci Dimensions u Rows
   
6. Povuci Metrics u Values
   
7. Dodaj filter:

Event name → matches regex → purchase

8. Dodaj još jedan filter:

Session source / medium → Meta / paid_social

Ovo je jedno od najvažnijih izvješća za upravljanje profitabilnošću ako gledamo prodajne kampanje. Branding kampanje gledamo na drugačiji način.

4. Google Ads – gdje se vaši oglasi stvarno prikazuju

Vaši oglasi se možda prikazuju na YouTube kanalima i aplikacijama koje nikada ne biste odobrili. Čuvajte vaš brend jer Google Ads Placement report pokazuje istinu.

Kako pristupiti izvješću:

1. Otvori Google Ads
   
2. Klikni Campaigns → Insights and reports → When and where ads showed
   
3. Klikni na tab Where ads showed
   
4. Dodaj filter → Type → YouTube channel
   
5. Potom dodaj novi filter → Type → Mobile application

Ovo je posebno važno za Performance Max kampanje kojima je cilj prodaja. Pomozite algoritmu i prodajte više.

5. Google Search Console – koji upiti dovode korisnike

Vaši korisnici ne pretražuju uvijek ono što mislite. Google Search Console pokazuje stvarne upite.

Kako filtrirati određeni keyword:

1. Otvori Google Search Console → Search results
   
2. Klikni na + Add filter → Query
   
3. Biraj Custom (regex) → Matches regex
   
4. Ukucaj keyword

Regex filter je posebno koristan za analizu branda, kategorija i proizvoda. U ovom primjeru sam kliknuo na “najbolji” i tu odmah vidimo koji su to termini za koje možemo biti bolje rangirani.

6. GA4 – promet i prihod iz AI sustava (ChatGPT, Copilot, Meta.ai i dr.)

AI sustavi već sada šalju kupce. Većina webshopova to uopće ne prati.

Kako napraviti izvješće:

1. Otvori Google Analytics 4 → Explorations
   
2. Klikni Blank
   
3. Dodaj Dimension → Session source / medium
   
4. Dodaj Metrics:
   ● Sessions
   ● Purchases
   ● Purchase revenue
   
5. Povuci dimension u Rows
   
6. Povuci metrics u Values
   
7. Dodaj filter → matches regex

Kopiraj ovaj expression:
.meta.ai.|.perplexity.|.claude.|.mistral.|.gemini.|.chatgpt.|.copilot.|.manus.|.huggingface.co.|.grok.|.deepseek.|.you.com.|.poe.|.character.ai.

AI postaje novi acquisition kanal, iskoristite ga.

7. Google Search Console – Indexing status (Indexing → Pages)

Ako stranica nije indeksirana, neće biti prikazana na SERP-u (Search Engine Result Page), tj. na Googleu. Search Console pokazuje status indeksacije.

Kako pristupiti izvješću:

1. Open Google Search Console
   
2. Click Indexing → Pages

Da zaključimo…

Webshopovi koji svakodnevno prate ove podatke donose bolje odluke. Oni koji ih ne prate – nagađaju.

Upravo o ovakvim temama ćemo razgovarati 3. ožujka u Osijeku, na našem prvom Meetupu izvan Zagreba. Ako želite mjeriti prave stvari i pritom povećati prodaju, prijavite se!

The post Sedam izvješća koje svi webshopovi moraju gledati svakodnevno appeared first on eCommerce Hrvatska.

Hrvatsko zakonodavstvo ulazi u jednu od najopsežnijih reformi zaštite potrošača u posljednjem desetljeću. Ministarstvo gospodarstva izradilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, dokument kojim se hrvatski pravni okvir usklađuje s trima ključnim EU direktivama: o financijskim uslugama sklopljenima na daljinu, o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji te o promicanju prava na popravak robe. Tekst je u fazi Nacrta. Slijedi e-savjetovanje, potom dorada teksta, pa tek onda Vlada i Sabor. Drugim riječima, iako su smjernice jasne, pojedine formulacije mogu se još mijenjati. Ipak, već sada je moguće prepoznati ključne novosti koje će oblikovati svakodnevicu potrošača i obveze trgovaca.

Proširenje predugovornih obveza: od općih informacija do održivosti proizvoda

Jedna od najvidljivijih promjena su dodatne obveze trgovaca u fazi prije sklapanja ugovora. Dosadašnje odredbe već su zahtijevale širok spektar informacija, no praksa je pokazala da se ključne poruke lako “izgube” u mnoštvu podataka. Zato Nacrt teži većoj jasnoći i naglašavanju informacija koje su za potrošača presudne pri donošenju odluke.

Trgovac će morati posebno naglašavati:

Za financijske usluge sklopljene na daljinu dodaje se obveza adekvatnog objašnjenja ugovornih odredbi, rizika i posljedica, uz pravo potrošača da – umjesto chatbotova – zatraži razgovor s osobom u bilo kojoj fazi.

“Gumb za raskid“: kraj kompliciranog otkazivanja online pretplata

Uvođenje funkcije za jednostrani raskid, “gumb za raskid ugovora“, potpuno je nova obveza koja nije postojala u sadašnjem Zakonu. Potrošač će moći raskinuti ugovor jednako jednostavno kako ga je i sklopio, putem jasno vidljive online funkcije. Kod financijskih usluga rok za jednostrani raskid i dalje iznosi 14 dana, odnosno 30 dana za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ali se uvodi dodatna zaštita u slučaju neadekvatnog informiranja; pravo se produžuje do 12 mjeseci i 14 dana.

Zabrana zavaravajućih okolišnih tvrdnji: kraj manipulativnom “zelenom marketingu“

Ovo područje nije bilo posebno normirano u važećem Zakonu te se ocjenjivalo kroz opću zabranu zavaravajuće poslovne prakse. Nacrt detaljno propisuje koje se okolišne tvrdnje smatraju obmanjujućima, što uključuje:

Ovo je dio europske inicijative za jačanje potrošačkih prava u zelenoj tranziciji, s ciljem da se tržište “očisti” od netočnih, neprovjerenih i manipulativnih poruka.

Pravo na popravak: serviseri, proizvođači i trgovci dobivaju nove obveze

Najznačajnija promjena svakako je uvođenje prava na popravak robe. Po prvi put proizvođači i drugi subjekti u opskrbnom lancu imaju jasno propisane obveze koje obuhvaćaju:

Uz to, servisere se potiče na korištenje Europskog obrasca za informacije o popravku, standardiziranog dokumenta koji potrošaču daje jasnu i usporedivu ponudu prije ugovaranja popravka.

Ministarstvo gospodarstva će upravljati i nacionalnim odjeljkom Europske platforme za popravak, na kojoj će potrošači moći pronaći servisere i obnovljenu robu, a serviseri će se moći dobrovoljno registrirati.

Nova pravila za sniženja: najniža cijena iz posljednjih 30 dana kao referenca

Nova pravila za sniženja donose važna pojašnjenja ranije uvedenih obveza. Naime, obveza isticanja najniže cijene u razdoblju od 30 dana prije početka posebnog oblika prodaje već postoji od 2022. godine, no Nacrt sada propisuje njezinu precizniju i jasniju primjenu. Prije svega, izrijekom se određuje da je upravo ta najniža cijena referentna cijena za izračun snižene cijene, čime se uklanja dilema koja se pojavljivala u praksi, a što je potvrđeno i presudom C-330/23.

Nadalje, uvodi se iznimka za robu koja je lako pokvarljiva ili kojoj ubrzo istječe rok uporabe, s obzirom na to da se cijene takvih proizvoda mogu mijenjati i na dnevnoj razini te primjena pravila 30 dana nije opravdana. Također se uređuje i mogućnost progresivnog snižavanja cijena tijekom rasprodaja i sezonskih sniženja, pri čemu trgovac koristi jedinstvenu referentnu cijenu, onu najnižu cijenu prije početka prvog sniženja. Dakle, iako pravilo samo po sebi nije novo, njegova primjena postaje znatno preciznija, jasnija i ujednačenija na razini tržišta.

Strože kazne: do 4 posto ukupnog prometa za najteže povrede

Prema Nacrtu, kazneni okvir postaje znatno stroži. Za teže povrede potrošačkih prava, osobito u prekograničnim slučajevima, moguće je izreći kazne do 4 posto godišnjeg prometa trgovca, odnosno novčane kazne do 2 milijuna eura kada promet nije moguće utvrditi. Ovo predstavlja najviši rang kazni u hrvatskom potrošačkom pravu do sada, s ciljem osiguravanja odvraćajućeg učinka.

Što ove izmjene znače za tržište?

Iako je riječ o Nacrtu koji tek ulazi u fazu e-savjetovanja, a potom slijedi dorada teksta i zakonodavna procedura, već sada je jasno da će predložene izmjene imati snažan utjecaj na poslovanje trgovaca i iskustvo potrošača. Trgovci, osobito online prodavači i pružatelji digitalnih usluga, morat će prilagoditi interne procese, uskladiti marketinške tvrdnje s novim standardima, osigurati jednostavnije mehanizme za raskid ugovora te se pripremiti na potpuno novu regulativu u području popravka proizvoda. S druge strane, potrošači će dobiti jasnije informacije, jednostavnije ostvarivanje prava i veću razinu zaštite pri kupnji, što i jest suština ovih zakonodavnih izmjena.

The post Novosti koje će oblikovati svakodnevicu potrošača i obveze trgovaca appeared first on eCommerce Hrvatska.

Sigurnost online kupnje neiscrpna je tema otkako je prodaja putem interneta postala sastavni dio potrošačkog društva, a s razvojem tehnologija na bazi umjetne inteligencije broj i sofisticiranost prijevara u drastičnom su porastu. Upravo zbog toga na Safe Shop portalu redovito pratimo zbivanja na tržištu te smo slijedom toga odlučili istražiti koja prava imaju kupci kada postanu žrtve prijevare i dobiju robu koju nisu naručili.

Otvorite, provjerite, vratite

Iz Korporativnih komunikacija Hrvatske pošte ističu da kupac ima pravo otvoriti paket odmah prilikom preuzimanja, u prisustvu dostavljača. “To je zajamčeno zakonom i Općim uvjetima Hrvatske pošte. Ako se ustanovi da pošiljka nije ono što je naručeno, moguće je podnijeti prigovor i vratiti robu“, navode iz Hrvatske pošte.

Pitali smo i što je s paketima koji su dostavljeni na paketomate. “U skladu s Člankom 60., Stavak 4 Općih uvjeta za obavljanje ostalih poštanskih usluga prigovor zbog oštećenja ili umanjenja sadržaja, kad se pošiljka uručuje putem paketomata, podnosi se najkasnije u roku od jednog sata od trenutka kad je korisnik otvorio pretinac paketomata i preuzeo pošiljku. Nakon podnošenja prigovora iz ovog stavka korisnik je obvezan najkasnije do kraja prvog sljedećeg radnog dana poštanskog ureda doći s pošiljkom u poštanski ured radi popunjavanja zapisnika u kojem se utvrđuje stanje pošiljke i nastala šteta”, objašnjavaju iz Pošte.

Vezano za navode o lažnim web stranicama preko kojih se obmanjuju kupci, ističu da Hrvatska pošta nema uvid u sadržaj pošiljke koji je tajan. “Na lokaciju u Poštanskoj 25 stiže roba pojedinih poznatih e-trgovina i brendova koji su ugovorni korisnici Hrvatske pošte. Isto tako, tu stiže i roba putem konsolidatora, logističkih tvrtki s kojima surađujemo, a koje tu robu, odnosno pošiljke prikupljaju u Europi od manjih ili manje poznatih e-trgovina i objedinjeno ih dostavljaju u Hrvatsku na daljnju isporuku. Dakle, navedena lokacija je ulazna točka u Hrvatsku za pošiljke čiji je put započeo na području Europe”, pojašnjavaju.

Pažnja kupaca je najbolja prevencija

Iz Hrvatske pošte navode kako se najčešće prijevare tiču komunikacijskog segmenta dostave i lažnog predstavljanja. Naime, u zadnjih nekoliko godina pojavio se niz pokušaja prijevara koje su uključivale obavijest o nemogućnosti dostave paketa, lažne nagradne igre, humanitarne akcije, lažne poveznice za plaćanje i preuzimanje pošiljaka, rasprodaje neuručenih paketa te prijevare vezane uz internetske oglasnike. U svim slučajevima pošiljatelj obavijesti se lažno predstavljao u ime Hrvatske pošte. “Ako korisnik, odnosno primatelj posumnja na prijevaru, savjetujemo da se svakako obrati policiji jer se radi o odnosu između kupca i prodavatelja izvan sustava Hrvatske pošte”, navode iz HP-a.

Pritom dodaju kako se lažne obavijesti mogu prepoznati po sumnjivoj adresi (službena domena Hrvatske pošte je posta.hr), gramatičkim pogreškama te nejasnoj poveznici na kojoj se od primatelja u pravilu traži unos broja bankovne kartice i CVC/CVV broj. Samo jedan od navedenih elemenata dovoljan je kako bi se osporila valjanost poruke.

Pritom dodaju kako je ključno napomenuti da je plaćanje ili provođenje bilo koje druge transakcije u Hrvatskoj pošti za dostavu paketa/pošiljaka moguće samo i jedino poštaru na dostavi, u poštanskom uredu ili na paketomatu te da Hrvatska pošta od korisnika SMS-om nikada neće tražiti dodatno plaćanje. “Korisnicima savjetujemo da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare, a najbolja prevencija svakako je obraćanje pozornosti na detalje u poruci”, navode iz Hrvatske pošte.

The post Otvorite paket i ne preuzimajte ono što niste naručili appeared first on eCommerce Hrvatska.

Postoji fenomen u prodaji koji se ponavlja toliko često da ga više ni ne primjećujemo. Prodavači se bave stvarima koje jesu bitne, ali nisu hitne, dok sve što presudno utječe na zaključivanje posla završava negdje pri dnu popisa obveza. Takve aktivnosti obično čekaju “sutra”, a sutra u prodaji najčešće znači “nikad”.

Planiranje u prodaji jedna je od najpodcjenjenijih vještina. Bez plana si simpatičan improvizator koji se nada najboljem, ali se rijetko tamo i nađe. Prodaja nije kaos, nego organizirani kaos. Ako ga ne usmjeriš, on će usmjeriti tebe.

Sjećam se vremena kada sam vodio tim koji je bio uvjeren da planira. Kad bih ih pitao imaju li plan tjedna, rekli bi da imaju dnevne prioritete. To nije plan tjedna. To je gašenje požara. Prodavač koji planira samo dan uvijek će biti korak iza kupca.

Postavi sebi jednostavno pitanje: kada si zadnji put planirao cijeli tjedan, a ne samo dan? Ako to ne radiš redovito, nije ni čudo da te iznenađuju stvari koje nisu smjele biti iznenađenje.

S druge strane, postoji i suprotan ekstrem: pretjerano planiranje. To je ona slatka zamka savršenih priprema koje služe samo jednom: odgađanju pravog posla. U svojoj knjizi Prodajni Mindset opisujem prodavača koji je imao najuređeniji CRM koji sam ikada vidio: tagovi, boje, folderi, podsjetnici, stalno dotjerivanje. Sve je bilo savršeno osim jedne sitnice: nije zvao kupce. Tri mjeseca kasnije brojke su bile porazne, a on je točno znao zašto. Planiranje koje zamjenjuje akciju samo je sofisticirana i ljepše upakirana verzija odgađanja.

U vrtlogu ometala

Ometala su postala novo normalno. Slack, WhatsApp, Teams, mailovi, CRM notifikacije, kave prije kava, kratki razgovori u hodniku, sve to pojede pola dana prije nego što napraviš išta što ima veze s prodajom. Najveća iluzija u prodaji je rečenica: “nisam imao vremena“. Nisi ga imao zato što si ga dao svemu što je bilo ugodnije od onoga što je stvarno bitno.

U jednoj korporaciji u kojoj sam radio, svaki sam dan započinjao s odličnom energijom, a čim bih sjeo počeo bi vrtlog ometala: “imaš minutu?”, “samo kratko“, “ovo hitno pogledaj“. Do 11 sati bio sam iscrpljen, a nisam započeo pravi posao. Tada sam si postavio pitanje koje preporučujem svakom prodavaču: što bi se dogodilo da danas radim samo tri aktivnosti koje stvarno donose prodaju i ništa drugo? Odgovor obično nije ugodan, ali je brutalno pošten.

Najviše vremena u prodaji ipak se gubi na aktivnosti koje su bitne, ali ne hitne. To su pripreme ponuda, analiza tržišta, unapređenje procesa, edukacije, dakle sve ono što je važno, ali nema rok danas. Upravo zato prodavači to kližu pred sobom sve dok ne postane hitno. A kad nešto postane hitno, već je kasno.

Jednom sam radio s timom koji je imao vrhunski proizvod, odličan market fit i kvalitetne leadove. Imali su samo jednu boljku: odgađali su slanje ponuda. Ne iz lijenosti, nego zato što su se bavili “važnim” stvarima kao što su interni sastanci, CRM, administracija, optimizacija. U međuvremenu klijenti su čekali, ali konkurencija nije. Analiza je pokazala da su izgubili 27 posto prilika samo zato što su kasno poslali ponudu. Kad sam ih pitao koliko bi prodali da su sve važne, ali ne hitne stvari obavili na vrijeme, zavladala je tišina.

Tri ključne prodajne aktivnosti

Ako želiš vratiti kontrolu nad vremenom, rješenje je jednostavnije nego što izgleda. U prodaji postoje samo tri ključne aktivnosti: traženje novih prilika, razgovori s postojećim leadovima i zaključivanje prodaje. Sve ostalo je podrška tim aktivnostima, a nikako njihova zamjena. Ako ti dan izgleda tako da dominiraju stvari koje nemaju direktan dodir s kupcem, tada nisi bio u prodaji, nego u administraciji.

Tehnika koju godinama koristim je koncept “blokova brutalne prisutnosti“. Tri puta dnevno po 45 minuta zatvorim sve: e-mail, CRM, mobitel, notifikacije. U tim blokovima postoji samo jedna stvar: prodaja. Ništa drugo. Tek tada vidiš koliko si nepotrebnih stvari vukao na leđima. Priznajem: dogodi se da pod velikim pritiskom zaboravim na ovaj izuzetno važan dio dana.

Prodajni mindset u svemu tome igra presudnu ulogu. To nije motivacijska parola ni lijepi poster na zidu. To je odluka da radiš ono što donosi rezultat, čak i kada ti se ne da. Odluka da preuzmeš odgovornost za svoj kalendar. Odluka da gradiš dosljedno, a ne savršeno. U Prodajnom mindsetu postoji rečenica koju često citiram: prodaja nije hrabrost kada je lako; prodaja je hrabrost kada nije.

Na kraju ostaje najvažnije pitanje: što danas moraš napraviti ne zato što je hitno, nego zato što je presudno za tvoju prodaju u sljedećih 90 dana? Ako znaš odgovor, znaš i svoj put. Ako ga ne znaš, najbolje je vrijeme da ga otkriješ.

Zauzetost je mentalna droga

Prodavači najviše vremena ne gube na gluposti, nego na iluziju produktivnosti, odnosno na osjećaj da “nešto radiš”, da si “u pogonu”, da si “zauzet”, iako sve to nema nikakve veze s pomakom prema klijentu. To je najopasniji oblik samoobmane u prodaji. Problem nije u tome što ljudi troše vrijeme na nevažne stvari; problem je što te stvari izgledaju pametno, uredno i odgovorno. Prodavač će ti uvijek reći da radi nešto bitno, ali ako mu pogledaš broj poziva, sastanaka i konkretnih ponuda, shvatiš da je to samo dobro upakirana buka.

Rast u prodaji ne počinje novim tehnikama, CRM procesima ili alatima, nego brutalno iskrenim pitanjima samome sebi. Ne jednom mjesečno, ne kad ti padnu brojke, nego svaki dan.

Prvo pitanje: Što danas radim što je stvarno prodaja?

Prodaja je kontakt. Razgovor. Jasno postavljeno pitanje. Konkretna ponuda. Sve mimo toga pripada kategoriji “pripremnih radova”. A pripremni radovi bez akcije samo su elegantan izgovor. Ako dan prođe bez ijednog pravog dodira s kupcem, taj dan nije bio prodajni, nego administrativni.

Drugo pitanje: Što radim samo da popunim osjećaj da sam zauzet?

Ovo pitanje najviše boli jer dira ego. Lako je reći “radio sam cijeli dan”, ali što si zapravo radio? Jesi li slagao papire, čistio CRM, slao mailove koji nikome ništa ne znače, sudjelovao na sastancima na kojima se ništa ne odlučuje? Zauzetost i produktivnost nisu ista stvar. U prodaji zauzetost često postaje mentalna droga: stalno si u pokretu, ali nikad u napretku.

Treće pitanje: Koji je moj najvažniji korak prema klijentu?

U svakom danu postoji samo jedan korak koji ima najveći utjecaj na rezultat. To može biti poziv koji izbjegavaš, follow-up koji odgađaš ili ponuda koju ne završavaš jer te podsjeća na neuspjeh. Taj je korak obično neugodan i zato ga ljudi guraju na kraj dana, pa u sutra, pa u idući tjedan. A upravo je taj korak generator prodaje.

Četvrto pitanje: Što odgađam, a znam da će me na kraju koštati?

Svatko u prodaji zna odgovor, ali ga rijetko želi izgovoriti. To je ona jedna stvar koja te “pecka”, koja čeka, koja ti stoji na rubu svijesti i podsjeća da nisi napravio što treba. Ona te zapravo najskuplje košta, ne zato što je najteža, nego zato što odgađanje ima visoku kamatu. Svaki dan odugovlačenja stvara jaz prema konkurenciji. A konkurencija, za razliku od tebe, možda ne odgađa.

Ova pitanja nisu motivacijske floskule. To su filteri. Ako na njih iskreno odgovoriš svaki dan, jasno vidiš gdje ti bježi vrijeme i gdje ti bježi prodaja. Vrlo brzo shvatiš jednu jednostavnu, gotovo banalnu, ali potpuno presudnu istinu: prodaja se ne događa kad imaš vremena; prodaja se događa kada vrijeme napraviš. To nije organizacijska vještina, nego odluka. A ta odluka razlikuje prosječnog prodavača od onoga koji donosi rezultat.

Koji si ti?

The post Iluzija produktivnosti: Tihi ubojica rezultata u prodaji appeared first on eCommerce Hrvatska.

U tom kontekstu 2026. postaje godina kreativa.

Algoritmi preuzimaju taktičku igru

Uz Performance Max, Demand Gen, Advantage+ Shopping, AI kampanje na TikToku, čak i LinkedInu – sve ide ka tome da oglašivač više ne odlučuje gdje će se oglas prikazati. Ne zamara se više. Sustavi automatski pronalaze optimalne formate, placemente i publiku. Umjesto da ručno biramo interese i demografiju, sada kampanju pokrećemo sa širim segmentom i puštamo AI-u da identificira kupce brže i preciznije nego što bismo to mi mogli.

Zauzvrat, platforme traže nešto drugo – više kreativa.

Više varijanti, više personalizacije

AI traži širok spektar kreativnih materijala kako bi testirao, kombinirao i sam određivao što radi najbolje. Potreba za kreativnom produkcijom eksponencijalno raste: različite poruke, stilovi, duljine videa, vizuali, value propositioni, UGC-formati, lifestyle vs. produktni pristup, vertikalni i horizontalni cutovi. I sve ostalo što ide uz to. Uglavnom, što više kreativa, tim bolje!

Sustavi koriste milijune signala iz ponašanja korisnika i podataka o kupcima kako bi automatski prikazali pravu kreativu pravoj osobi. Nema više jedne poruke za sve. Ulazimo u eru hiper-personalizacije: različiti motivatori, potrebe i faze kupnje dobivaju vlastitu verziju vizuala i poruke.

Pathmatics integracija – ubrzavanje creative intelligencea

Najavljena mogućnost uvoza top-performing kreativa iz drugih platformi direktno u Google Demand Gen, temeljena na Pathmatics podacima o konkurentskim kampanjama, ide upravo u tom smjeru. Kreativa postaje valuta. Tko zna stvoriti, analizirati i ponavljati pobjedničke koncepte, pobjeđuje.

Creative reporting – ključ koji većina zanemaruje

Dok se ranije mjerilo koji targeting radi, danas se mjeri koja kreativa donosi rezultat. Creative reporting daje odgovor na pitanja:

• Koja vizualna ideja nosi većinu konverzija?

• Koje poruke aktiviraju određene segmente publike?

• Kako se kreativni koncept ponaša u različitim formatima?

Ako ne znamo koji tip sadržaja pobjeđuje, nemoguće je skalirati profitabilno oglašavanje!

Što konkretno učiniti kako bismo se prilagodili?

Planirajte produkciju kao investiciju, ne kao trošak. Jedna kampanja – 20+ varijanti oglasa. Nekoć su dvije bile dovoljne, sad više nisu. Kreirajte creative leaderboard, pratite uspješnost i prilagodite se publici. Kreative, dakle, radite za persone. Različite emocije i motivacije trebaju vlastite oglase. Koristite UGC i autentične formate. Statika u oglasima gubi utrku, a priče, ljudi i iskustva pobjeđuju.

Cijeli kreativni proces mora biti neprekidna petlja, a ne jednokratni projekt.

Algoritmi će raditi sve bolje i sve pametnije, publikama će se obraćati preciznije nego ikada. Platforme će nam dati čak i pristup kreativama koje globalno rade najbolje. To znači da će se najveća razlika među brendovima stvarati u – ideji, priči i kreativnoj sposobnosti.

Sretna nova 2026.!

The post Stiže godina kreativa appeared first on eCommerce Hrvatska.

Zamisli da si upravo završio narudžbu na omiljenom webshopu. Kliknuo si “Plati”, dobio potvrdu i već razmišljaš kad će paket stići. Sve izgleda normalno. No, u pozadini, tvoji kartični podaci (broj kartice, datum isteka, CVC), već su presretnuti i poslani na server hakera.

Ono što se događa nakon toga nevjerojatno je brzo. U samo nekoliko sati tvoja kartica više nije tvoja. Ona postaje proizvod na digitalnoj tržnici zla – Dark Webu – gdje se prodaje za sitne iznose, ponekad i za manje od 10 eura. Kupac? Možda prevarant u drugoj zemlji koji će odmah iskoristiti podatke za online kupnju ili organizirana kriminalna grupa koja gomila kartice i prodaje ih dalje u paketu.

Ovo nije filmska scena. To je stvarnost eCommerce svijeta 2025. godine.

Što je Dark Web i zašto je pogodan za ovakvu trgovinu?

Dark Web je dio interneta kojem se ne može pristupiti običnim preglednicima. Za ulazak se koristi posebni softver poput Tor browsera, koji anonimizira korisnike i skriva njihove IP adrese.

Za kriminalce je Dark Web savršen poligon zato što:

• nudi anonimnost (prodavač i kupac teško se mogu pratiti),
• omogućuje kriptovalutna plaćanja (Bitcoin, Monero),
• ima već razvijene marketplaceove koji izgledaju gotovo identično kao eBay ili Amazon, samo što ondje ne kupuješ tenisice nego ukradene kartice, identitete i login podatke.

Takva tržišta često imaju sustave ocjenjivanja prodavača, “garancije”, pa čak i korisničku podršku. Ukradeni podaci tretiraju se kao roba, a trgovina funkcionira profesionalno, samo što je sadržaj ilegalan.

Put ukradene kartice: od checkout stranice do Dark Weba

Kako kartica završi na toj mračnoj tržnici?

1. Eksploatacija online trgovine.

○ Najčešće putem formjacking napada – maliciozne skripte ubačene u checkout koje presreću podatke.

○ Drugi vektor su ranjivi dodaci (pluginovi) ili nulled teme.

○ Ponekad su napadnuti i payment procesori ili hosting pružatelji.

2. Krađa podataka u stvarnom vremenu.

○ Skripta šalje kartične podatke na server pod kontrolom napadača.

○ Podaci se često odmah validiraju (provjerava se jesu li kartice aktivne i imaju li sredstva).

3. Distribucija.

○ Napadači obično rade u mrežama: onaj tko ubaci skriptu nije isti onaj tko prodaje podatke.

○ Postoji cijeli lanac: haker → posrednik → prodavač na Dark Webu.

4. Prodaja na tržištu.

○ Kartice se oglašavaju s detaljima: vrsta (Visa, Mastercard, Amex), zemlja, limit, prateći podaci (ime, adresa, email).

○ Kupci plaćaju kriptovalutama i dobivaju “svježe” podatke, često u roku od nekoliko sati od krađe.

Cijene i ponuda na Dark Webu

Na prvi pogled, cijene zvuče nevjerojatno niske:

• Kreditna kartica s osnovnim podacima: 5 – 15 eura.
• Kreditna kartica s punim osobnim podacima (fullz): 20 – 50 eura.
• Paketi od 1000 kartica: nekoliko tisuća eura, ovisno o kvaliteti.

Zašto tako jeftino? Jer je ponuda ogromna. Procjene sigurnosnih tvrtki govore da se svake godine ukrade desetine milijuna kartica, a eCommerce je glavni izvor.

Kako kriminalci koriste ukradene kartice?

Nakon što podaci završe na tržištu, koriste se na nekoliko načina:

1. Izravne kupnje. Prevaranti kupuju robu online dok kartica ne bude blokirana.

2. Preprodaja. Kartice se dalje prodaju manjim kriminalnim skupinama.

3. Izrada kloniranih kartica. Podaci se utiskuju u prazne kartice i koriste u fizičkim trgovinama.

4. Kombinacija s drugim podacima. Kada se kartica spoji s ukradenim identitetom (ime, adresa, OIB), dobiva se kompletan “paket” za veće prijevare.

Posljedice za eCommerce trgovce

Kad se vaša trgovina nađe kompromitirana i podaci kupaca završe na Dark Webu, posljedice mogu biti dalekosežne i višestruke. Riječ je o udaru koji pogađa financijski, operativno i reputacijski.

Pravne i financijske kazne. Regulative poput GDPR-a i NIS2 u Europi jasno definiraju odgovornost trgovca za zaštitu osobnih podataka kupaca. Ako se dokaže da trgovina nije poduzela osnovne mjere zaštite – primjerice, da nije ažurirala platformu ili dodatke, da nije koristila sigurne metode plaćanja ili nije provodila redovite sigurnosne provjere – kazne mogu biti enormne. Za manji webshop u regiji, kazna od nekoliko desetaka tisuća eura može biti pogubna. Veliki međunarodni igrači pak mogu biti izloženi milijunskim tužbama i zahtjevima za odštetu od korisnika čiji su podaci kompromitirani.

Gubitak povjerenja. Povjerenje kupaca u digitalne trgovine krhko je, a vijest da je vaš shop izvor krađe kartica širi se munjevito putem društvenih mreža i foruma. Kupci ne vole čekati dok vi rješavate problem, nego odlaze konkurenciji. Čak i ako problem sanirate, mnogi će trajno promijeniti navike kupnje.

Troškovi forenzike i sanacije. Uklanjanje maliciozne skripte, analiza logova, provjera cjelokupnog koda i dodataka te testiranje svih integracija zahtijevaju angažman specijaliziranih stručnjaka. Trošak takvog procesa često doseže tisuće eura, što uključuje i vrijeme koje vaš tim ne provodi u razvoju poslovanja.

Reputacijski udarac. Povratak nakon incidenta traje dugo. Čak i kada se trgovina tehnički vrati u funkcionalno stanje, reputacija je oštećena. Klijenti se sjećaju incidenata i često traže alternativne opcije za buduće kupnje.

Kako se zaštititi

Prevencija je ključna. Napadi se odvijaju brzo, a povratak nakon incidenta često je spor i skup. Evo nekoliko konkretnih strategija koje trgovci mogu implementirati:

Koristi provjerene payment procesore. Umjesto da sami obrađujete kartične podatke i riskirate kompromitaciju, prepustite to sigurnim i poznatim providerima kao što su Stripe, Adyen ili PayPal. Oni investiraju milijune u sigurnosne sustave, što individualni trgovac teško može nadmašiti.

Redovno ažuriraj platformu i dodatke. Velik dio napada cilja zastarjele verzije WooCommercea, Magenta i njihovih ekstenzija. Svaki plugin koji nije ažuriran može biti ulazna točka za hakere. Ažuriranja često uključuju sigurnosne zakrpe koje rješavaju poznate ranjivosti, stoga ih se ne smije zanemariti.

Provodi sigurnosne audite. Redovita provjera koda i ekstenzija može otkriti maliciozne skripte prije nego što postanu problem. Analiza mrežnog prometa, usporedba hash vrijednosti i praćenje svih integracija su ključni.

Primijeni Content Security Policy (CSP). CSP omogućava ograničavanje učitavanja skripti samo s pouzdanih domena. To znači da čak i ako netko ubaci maliciozni kod u vašu stranicu, on se neće izvršiti jer nije autoriziran u CSP-u. Primjena CSP-a može značajno smanjiti rizik od formjacking napada.

Obrazuj tim. Čak i najbolji sigurnosni sustavi ne pomažu ako ljudi koji upravljaju trgovinom nisu svjesni rizika. Tim treba prepoznati potencijalno opasne dodatke, sumnjive integracije, nelicencirane (nulled) teme i edukaciju o phishingu i socijalnom inženjeringu.

Redovno backupiranje. Iako backup ne sprječava napad, omogućava brzi oporavak i minimalizira gubitak podataka. Idealno je imati backup po principu 3-2-1: tri kopije, na dva različita medija, jedna van lokacije.

Praćenje transakcija u realnom vremenu. Sustavi koji prate neobične obrasce plaćanja i automatski flagiraju sumnjive narudžbe mogu spriječiti daljnju štetu i detektirati ukradene kartice prije nego što završe na Dark Webu.

Usklađenost s NIS2 direktivom i DORA. Za trgovce u EU i Hrvatskoj važno je razumjeti regulatorni okvir. NIS2 direktiva zahtijeva da ključni i digitalni pružatelji usluga implementiraju visoku razinu kibernetičke sigurnosti, uključujući redovito testiranje sustava, prijavu incidenata i dokumentiranje mjera zaštite.

Nevidljiva ekonomija krađe

Dark Web tržište ukradenih kartica pokazuje koliko je eCommerce ranjiv ekosustav. Ono što kupci smatraju sigurnim i rutinskim – unos kartičnih podataka – u stvarnosti može biti prva karika u lancu globalnog kriminala. Za trgovce je poruka jasna: sigurnost checkouta nije “opcija” nego osnovna obaveza. Svaka rupa u sustavu, svaki neprovjereni plugin, svaka nulled tema može značiti da će podaci tvojih kupaca sutra završiti na prodaju za nekoliko eura na mračnoj tržnici interneta. A kad jednom izgubiš povjerenje kupaca, nema tog marketing budžeta koji ga može vratiti.

The post Dark Web tržište ukradenih kreditnih kartica appeared first on eCommerce Hrvatska.