Jesu li za izgradnju webshopa bolja custom ili open-source rješenja?

Odgovor je: Ovisi! I to ovisi o puno faktora te se dijalektičan odgovor na pitanje iz naslova ne može jednoznačno ponuditi, suglasni su sugovornici Marcela Majsana u 67. epizodi Nominis podcasta

Pogledaj cijelu epizodu:

Ukupno 67. epizoda Nominis podcasta dolazi u ponešto drugačijem formatu pa tako sada umjesto dva voditelja imamo dva gosta. A voditelj je bio Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska.

Tema je bila koju platformu odabrati kada krećemo u razvoj ili redizajn webshopa te smo za tu prigodnu debatu pozvali predstavnike dva, uvjetno rečeno, suprotstavljena tabora – Krešimir Končić iz Neuralaba kao predstavnik tzv. open-source platformi i Ernest Antolović iz Shipshape agencije kao predstavnik custom rješenja.

Krešimir Končić je istaknuo kako Neuralab sada već više od 15 godina radi kompletna web rješenja te je podsjetio kako su zapravo krenuli s custom rješenjima, dok danas dominantno rade na WordPress i WooCommerce frameworku. “Nama su open source alati zapravo framework za izradu custom web rješenja. Naime, kada klijentu isporučimo takvo rješenje cijeli UX, CX ili UI su uvijek custom, dakle posebno rađeni upravo za tog klijenta. Bavimo se i Enterprise rješenjima te ih nudimo po principu ključu u ruke od idejnog rješenja do realizacije i kasnijeg održavanja te za sve to koristimo sijaset alata koji moraju biti mudri za konkretnu namjenu. Tehnološki odabir je zapravo na našoj ekipi, a klijentu je važno da dobije smisleno web rješenje koje rješava njegov poslovni problem”, naglasio je uvodno Krešimir.

Neuralab je inače ove godine ušao među TOP 5 WooCommerce agencija na svijetu te je na pitanje je li većina njihovih projekata koje realiziraju bazirana na tom open-source rješenju, Krešimir odgovorio kako su u dosadašnjem radu koristili praktično sve platforme, ali da im se od svih frameworka i CMS-ova upravo WordPress pokazao najboljim. “Prvenstveno zbog toga što se na WordPressu i WooCommerceu može složiti bilo koja potrebna content arhitektura. Ljudi možda ne znaju, ali WordPress i WooCommerce su zapravo više development frameworksi, nego što je to plug and play out rješenje”, rekao je Krešimir.

Prema njegovim riječima, ključ uspjeha Neuralaba, koje mu je i donijelo ovako prestižan ranking u svijetu, leži u preciznom fokusu i pozicioniranju, činjenici da su krenuli jako rano u ovom području te dobra suradnja s Enterprise klijentima, što je osiguralo značajan visibility i utrlo put za etabliranje na tržištu.

Ernest Antolović je istaknuo kako tvrtka Shipshape postoji od 2014. te je inicijalno krenula s Magenta shopovima, ali da su s vremenom zbog potreba klijenata odlučili napraviti vlastito rješenje koje je bazirano na Symphony CMS-u. “Tako imamo platformu koja se naravno prilagođava svakom klijentu uz interno razvijene module. Zato se slažem i s kolegom Krešimirom jer možda smo krenuli s različitih polazišnih točaka, ali se uvijek na kraju dođe do toga da je riječ o manje-više custom rješenju koje poglavito traže veliki klijenti”, istaknuo je Ernest.

On je pojasnio kako je zapravo riječ o gotovo istovjetnoj tehnologiji na kojoj su izgrađeni i WordPress i Symphony tako da u ovom trenutku nema konceptualne razlike između te dvije platforme čiji je osnovni zadatak da riješe probleme koji se javljaju u web svijetu.

Krešimir je pridodao da oni kao kreatori web rješenja posebno rade na kreiranju custom UX integracije, dok pozadinske tehnologije rješavaju poznate standardizirane funkcije.

“Dakle, naš posao kao dvaju suprotstavljenih agencija, uvjetno rečeno, ispada puno sličniji nego što bi naš voditelj podcasta volio”, uz osmijeh je konstatirao Ernest na što je Marcel uzvratio da zasigurno postoje razlike te ih je upitao da pojasne koje probleme klijenti mogu imati sa svakim od rečenih rješenja. Pritom je bila riječ o tzv. unakrsnom pitanju pa je svaki od sugovornika trebao izdvojiti mane onih rješenja koje kao svoju bazu koristi onaj drugi.

KAKVA JE REPUTACIJA WORDPRESSA

Ernest je rekao da mu je dosta teško govoriti o manama WordPressa jer u Shipshapeu ne rade na toj platformi. “Ne mislim ništa loše o WordPressu, čak sam i svoju osobnu stranicu dao izraditi s tim rješenjem. Ipak, kada dođemo na razgovor s Enterprise klijentom koji ima specifične zahtjeve mi kao tvrtka znamo da ih možemo zadovoljiti na svojoj platformi”, rekao je Ernest dodajući kako je mana svih jednostavnih platformi, pa time i WordPressa, u tome što se i oni koji nisu u tome stručni profiliraju kao web dizajneri.

“Misliš da WordPress ima lošu reputaciju?”, upitao je Marcel.

“Pa dijelom da”, odgovorio je Ernest, te precizirao: “Kada se nestručno napravi stranica onda klijent u najboljem slučaju bude poluzadovoljan pa kada dođe do potreba za određenim integracijama kaže mu se da se to ne može napraviti. Klijent tako dobije dojam da WordPress ne valja, ali to nije do platforme.”

Krešo se nadovezao rekavši da oko WordPressa ima previše mitova. “Recimo, prvi je mit da WordPress nije siguran – što nije točno jer je WordPress Core jedan od najsigurnijih IT sustava uopće. Drugi mit je da se treba definirati što je uopće custom rješenje. Za mene je to ono koje se radi od nule i nije bazirano ni na Symphonyju, WordPressu ili WooCommerceu. Takva custom rješenja se u našoj branši praktički više ni ne rade”, rekao je Krešimir.

Ključni problem, prema njegovim riječima, je u tome što mnoge manje agencije prilikom prodaje takvih rješenja Enterprise klijentima zapravo ne govore istinu. “Kažu da će im napraviti custom rješenje, a onda koriste razne open-source alate s pomoću kojih rješavaju pojedine probleme do kojih dolazi”, istaknuo je Krešimir.

Ernest se nadovezao na to rekavši kako je najveći mit da se nakon razvoja nekog webshopa na WordPressu lako može zamijeniti izvođača. “Takav reverse engineering nijedna ozbiljna agencija neće prihvatiti, dakako ako govorimo o iole kompleksnijim rješenjima”, precizirao je Ernest.

Krešimir je dodao kako je webshop poslovnica koja radi 24/7 i da se to često zaboravlja. “Poanta WordPressa i open-sourcea je u tome što, ako ga se pravilno napravi, onda je lakše naći novi tim. Ako pak radiš potpuno novo custom rješenje onda u potpunosti ovisiš o timu koji je to radio. Stopostotno!”, upozorio je Krešimir te dodao: “Vendor lock-in je ozbiljan problem. Kada se radi totalno od nule i kada developeri rade i bazu podataka i cjelokupni backhand, onda je taj tim praktično nemoguće promijeniti. Ali ako koristiš Symphony, WP ili Woo onda je to lakše napraviti.”

JE LI CUSTOM RJEŠENJE SKUPLJE

“Objektivno je skuplje custom rješenje”, odgovorio je Krešimir na pitanje je li custom rješenje skuplje od open-source pandana. “Kad radiš custom rješenje sve poznate module koji se koriste za bilo koju funkcionalnost moraš raditi iz nule i to je glavni razlog zašto su skuplja”, pojasnio je Krešimir dodajući kako se zapravo custom rješenja uopće ne mogu uspoređivati s open-source gotovim rješenjima. “Čak i da imate veću agenciju s više od 20 developera izgraditi rješenje kao što je Symphony ili Woo jednostavno nije moguće”, upozorio je Krešimir.

Ernest se s time načelno složio, ali je ponovio tezu s početka debate da praktično više nema custom rješenja nego se u svima koriste određene open-source funkcionalnosti.

Obojica su istaknula kako je izgraditi webshop s osnovnim funkcionalnostima iznimno jednostavno, ali bilo kakav oblik “customizacije” i prilagođavanja specifičnim zahtjevima klijenta koji su višeg stupnja kompleksnosti iziskuje sasvim prilagođen pristup svakom pojedinom zahtjevu.

Kao najveći nedostatak custom rješenja Krešimir je pak izdvojio testiranje. “Jednostavno nemate dovoljnu bazu korisnika koji su istestirali i pregazili sustav. Custom-rješenja načelno testiraju interni developeri ili neki tim od desetak ili dvadeset ljudi koji testiraju cijeli sustav. S druge strane, Gutenbergov editor od WordPressa svakodnevno gazi 1.700 developera koji rješavaju sve njegove bugove i potencijalne nestabilnosti”, naglasio je Krešimir.

PREDNOSTI I MANE

Kao glavnu prednost custom rješenja Ernest vidi u tome što se na taj način mogu zadovoljiti sve potrebe klijenta, što pak open-source platforme ne mogu ostvariti. “Custom dolazi do izražaja kada klijent ima specifične zahtjeve kako bi se ostvarile posebne funkcionalnosti”, kazao je Ernest navodeći kao primjer integraciju CRM-a, PIM sustav i slično.

Marcel je pritom naveo statističke podatke sa stranice Shoprank.co prema kojoj je, među svim otvorenim webshopovima u Hrvatskoj, njih 38 posto razvijeno na WordPress platformi, a 16 posto na različitim custom rješenjima.

Ernest se osvrnuo na te statističke pokazatelje rekavši kako ih ipak treba uzeti s dozom rezerve naglasivši kako udio shopova razvijenih na WordPressu pada s rastom ostvarenog prometa pa je tako njegov globalni udio oko 30 posto, ako se pak izlista najvećih 100.000 shopova udio pada na 7 posto, a ako se uzme najvećih 10.000 shopova po prometu udio WordPressa je svega 1 posto.

Razgovarajući o tome za koga je custom a za koga open-source rješenje, zaiskrilo je između Krešimira i Marcela. “Pitati za koga je WordPress a za koga custom zapravo je krivo pitanje. Tehnološki odabir se prepušta inženjerima i dizajnerima, a ne klijentu i ekonomistima”, ustvrdio je Krešimir.

Marcel se s tom tezom nije složio: “Nije krivo pitanje. Zato što ako ja nemam novaca za razvoj webshopa uvijek ću se prikloniti open-source platformi jer mogu sam nešto napraviti.”

“I to ti je opet krivo”, replicirao je Krešimir.

“Nije krivo zato što govorim iz iskustva 562 trgovca koji su prošli kroz našu Udrugu od kojih je 200 mrtvo jer su se zaletjeli u izradu webshopa. Ljudi misle da je sav posao u tome napraviti web stranicu i na nju staviti proizvode, što je zapravo samo prvi dio priče. Možda su custom rješenja najbolja za neke razvijene shopove, ali ljudi koji počinju i nemaju budžete najčešće će se odlučiti za open-source”, reterirao je Marcel.

Krešimir je istaknuo kako trošak IT projekta ne ovisi o odabiru alata, nego o odabiru tima i njegovom pristupu. “Stvari idu iz korijena, od poslovnog plana, arhitekture sadržaja i user flow-a tako da odabir tehnologije nikako ne može biti glavni krivac za propast ili uspjeh nekog projekta. Uostalom, custom rješenja nisu najskuplja. Imate licence koje koštaju milijune dolara. Poanta je da s pomoću svakog dobrog alata koji je kredibilan i legitiman, a to jesu i WP i Symphony, možete uspješno napraviti i makro kao i mikro projekt”, naglasio je Krešimir.

Ernest je pridodao kako webshop zapravo definira opseg funkcionalnosti jer se može napraviti za cijenu od 3.000 eura ili za 200.000 eura na bilo kojoj platformi. Pojasnio je kako su u Shipshapeu uveli transparentan cjenik izrade webshopova koji sadrži više od 200 funkcionalnosti koje pokrivaju praktično sve potrebe klijenata.

SAVJETI PRI IZRADI WEBSHOPA

Neke od najvećih grešaka prilikom izrade webshopova Ernest vidi u tome što klijenti više pažnje posvećuju samom izgledu i dizajnu shopa u vidu pojedinih boja, slika ili ikona, nego na sadržaj. “Pod sadržajem mislim na kvalitetan opis artikla, kvalitetne slike, atribute artikala, tehničku specifikaciju i ostale sadržajne elemente”, pojasnio je Ernest. Sljedeći nedostatak, po njemu, je zanemarivanje digitalnog marketinga. “Za uspješnost webshopa postoje dvije osnovne metrike. Prvo je broj posjeta, koliko je ljudi došlo na stranicu, a drugo je konverzija, koliko ih je nešto kupilo”, naglasio je Ernest.

Krešimir je kao nedostatak označio i to što u webshopovima nije određen eCommerce menadžer, a što je ključno i treba se odrediti na samom početku. Zatim je naveo i zanemarivanje evolucije funkcija webshopa jer se treba konstantno raditi na unaprjeđenju kako bi se ostvarili željeni rezultati. Po njemu, ono u čemu naši trgovci kaskaju u odnosu na razvijena tržišta je omnichannel strategija. “Primjerice, trgovac koji prodaje beauty proizvode mora imati podešen e-mail, sms i mobitel kao kanal komunikacije sa svojim kupcima. Kada netko kupi proizvod onda mu za tjedan dana treba doći preporuka za novi proizvod ili za ocjenu kupljenog proizvoda”, kazao je Krešimir.

Nedostatkom su ocijenili i prikaz robe po poslovnicama, mogućnost da se kupljeni proizvod vrati u drugu poslovnicu, da se loyalty programi bolje integriraju kao i potreba da i svi djelatnici u fizičkoj poslovnici znaju što se zbiva u online trgovini.

KOMUNIKACIJA IZMEĐU KLIJENTA I DEVELOPERA

“Često smo u situaciji da klijenta vodimo i kroz njegove interne procese, da ga educiramo kako u njegovom ERP sustavu omogućiti artikle za webshop, gdje unijeti atribute, kako se unose i slične funkcionalnosti, ali i koju kurirsku službu ili payment gateway odabrati”, naglasio je Ernest objašnjavajući na koji se način odvija komunikacija između klijenta i developera te ima li tu razumijevanja ovih dviju partnerskih strana. Prema njegovom mišljenju, uz sve komunikacijske kanale koji se koriste, osobnu komunikaciju i dalje smatra najefikasnijom i najpoželjnijom.

I Krešimir je edukaciju klijenta istaknuo kao temeljnu zadaću. “Ostale stvari su operativne prirode. Klijent mora imati eCommerce menadžera te se pritom koriste project management alati u komunikaciji kako bi se izbjeglo silose znanja jer cijeli tim mora imati sve informacije koje su bitne za rad”, istaknuo je Krešimir dodajući kako klijente treba voditi za ruku kroz provedbu projekta.

Nominis podcast izlazi svaka dva tjedna na Youtube kanalu udruge eCommerce Hrvatska.

SVE JE U POVJERENJU

Pridružite se Udruzi i pokažite kupcima da ste pouzdani web trgovac.

UČLANITE SE

Punopravno članstvo uključuje besplatnu
Trusted Shop certifikaciju